Zašto je varaždinski aerodrom, koji ima veliki potencijal, zaključan iza dvojih vrata

vv | 24.7.2021. u 19:08h | Objavljeno u Aktualno

Da je DAC bio ozbiljan investitor, najbolje govori to da je tadašnji vlasnik Daimond Aircrafta, Christian Dries, osobno uputio pismo Gradu, a isto je učinio i novi kineski vlasnik Daimond Aircrafta, odnosno njegov predstavnik

Varaždinski aerodrom ima veliki potencijal za razvoj, što je poznato već barem dva desetljeća, a ovih dana to potvrđuju i novi, potencijalni korisnici. Unatoč tome, njegov status ne jača, već pada u očima Agencije za civilno zrakoplovstvo. Zašto je tako, odnosno zašto izostaju najavljene investicije ili se o njima naveliko govori, iako zapravo ih nema u razmjerima o kojima se priča, pokušali smo doznati u razgovoru s Rajkom Raušem, direktorom Diamond Aviation Centra (DAC), zadnjeg zakupca i operatora varaždinskog aerodroma, gdje su danas Parkovi, tvrtka za komunal i hortikulturu, čija uprava ima vjerojatno dobre namjere i žele nešto pokrenuti, ali nisu upoznati sa stvarnom situacijom oko aerodroma te činjenicama zašto je i zbog čega infrastruktura još uvijek u sadašnjem stanju.

Aerodrom još zatvoren

-Sve je stalo nakon isteka našeg ugovora o zakupu početkom veljače ove godine, odnosno isteka odobrenja za uporabu aerodroma, koje je izdano DAC-u od strane nadležne agencije. Po sili zakona, bili smo ju dužni obavijestiti o našem odlasku s aerodroma, koji je s tim datumom formalno zatvoren, a svi podaci o njemu su povučeni i o tome su bile obaviještene sve nadležne institucije. Slijedom toga, tijekom travnja aerodrom je „nestao“ sa zrakoplovnih karta, tako da je on, unatoč infrastrukturi, formalno pravno gledano, tek nešto više od ledine, pojašnjava Rauš, naglašavajući da je aerodrom još uvijek zatvoren.

S obzirom na status koji danas ima, na varaždinskom aerodromu ne bi smjele biti nikakve veće letačke aktivnosti, osim povremenih i pojedinačnih, opravdanih letova, koje odobrava nadležno tijelo temeljem zahtjeva vlasnika zrakoplova, koji se nalaze na aerodromu. 

-Umjesto letačkih operacija na dnevnoj bazi, što bi trebao biti interes Varaždina, Varaždinske županije i regije, održavaju se razne manifestacije na i oko uzletno-sletne staze, što je sada očito puno lakše jer ona u principu ne služi zrakoplovima, odnosno svojoj svrsi. Neke su se od tih manifestacija trebale održati još prošle godine, ali se od toga odustalo ne samo zbog pandemije, već i zbog strogih organizacijskih i drugih zahtjeva. Međutim, umjesto na sekundarnim aktivnostima, naglasak bi trebao biti što više na primarnim aktivnostima, primjerice, na što većem broju dolazaka i odlazaka domaćih te posebno stranih zrakoplova, ukazuje Rauš te napominje da su u vrijeme zakupa DAC-a oboreni rekordi u međunarodnom prometu, unatoč pandemiji i opstrukciji.

Rauš se pita koliku korist zapravo ima Grad od najma infrastrukture te raznih manifestacija koje, iako imaju svoj smisao, nisu nužno vezane uz aerodromsku infrastrukturu, budući da nije jasno je li tko i koliko prihodovao od naknada za slijetanje, parkiranja zrakoplova, njihovog smještaja u hangaru, ugostiteljstva i ostalih usluga.

Doduše, kako dodaje, prilikom predizborne posjete ministra prometa i veza varaždinskom aerodromu, govorilo se o njegovom boljem iskorištavanju i aktiviranju, ali na to se još čeka.

- Posebno čude izjave, koje su dolazile s vremena na vrijeme iz Grada Varaždina prije izbora, da se na aerodromu nije ništa radilo sve do nedavno, što, naravno, uopće nije točno. I u vrijeme naša oba zakupa, bilo i skokova padobranaca, letova balonima i jedrilicama, susreta modelara i niza drugih manifestacija i događanja. No, važnije je da su se na aerodromu odvijale i letačke aktivnosti te se letjelo, kako u privatne, tako i poslovne svrhe, a djelovale su i škole letenja. K tome, tijekom prvog zakupa pružale su se i usluge ugostiteljstva i smještaja, koje su koristili ne samo domaći, već i strani gosti, napominje Rauš, dodajući da je tada radio i servis zrakoplova te djelovala jedna od najmodernijih škola letanja - Diamond Flight Training.

2.jpg

Ozbiljne namjere DAC-a

-Međutim, iz tko zna kojih razloga, ova se široka lepeza usluga i događanja na aerodromu nije sviđala bivšoj gradskoj vlasti, koja je opstruirala započeti projekt, i to ne jednom, već dva puta, ukazuje Rauš, koji smatra da se danas na aerodromu, nažalost, ne događa ništa bitno, iako se raznim manifestacijama želi stvoriti privid funkcioniranja, odnosno privid postojanja aerodroma.

Rauš objašnjava kako se i zašto varaždinski aerodrom danas nalazi u stanju i ima status kakav je otprilike imao 2015./2016. godine, kada je upravljanje njime  temeljem natječaja preuzeo DAC.

-Tadašnji operator, gradska tvrtka Varaždin Airport, otišla je sredinom 2015. u stečaj i aerodrom je bio zatvoren te zaboravljen. Proglašenjem stečaja operatora, svi njegovi korisnici dobili su obavijest da trebaju napustiti zapuštene i devastirane objekte. To nije išlo glatko, pa je DAC u formalnom smislu postao zakupac tek početkom veljače 2016. godine, kada smo mogli preuzeti infrastrukturu i temeljito je pregledati te završiti sastavljanje zapisnika o primopredaji. Nakon toga, naručili smo izradu stručne dokumentacija od vještaka, odnosno nalaz o zatečenom stanju, procjenu vrijednosti nekretnine i procjenu potrebnih ulaganja s troškovnicima za stavljanje svih kapaciteta aerodroma ponovno u funkciju, ukazuje Rauš.

U roku od tri i pol mjeseca od preuzimanja, kako posebno naglašava, uspjeli su udovoljiti svim zahtjevima nadležnih institucija te ishoditi sve što je potrebno za otvaranje aerodroma.

- Uz svu potrebnu dokumentaciju, aerodromsko vozilo, opremu i uređaje, imali smo nekoliko stručnih zaposlenika. Za sve to uložili smo više stotina tisuća kuna, ukazuje Rauš te veli da su već tada započeli s inicijalnim ulaganjima u infrastrukturu.

Kako bi aerodrom, odnosno sve njegove kapacitete stavili u funkciju, DAC je dao i Idejno rješenje za ulaganja s troškovnikom.

-Kao ozbiljan ulagač, nakon što smo detektirali stanja infrastrukture, dali smo Idejno rješenje za obnovu aerodromske zgrade s tornjem, hangara i ostalog, a kako bi se svaki kvadratni metar iskoristio, odnosno bio u funkciji te se otvorila nova radna mjesta. Tako smo predvidjeli ‘smještaj’ nekoliko djelatnosti vezanih uz zrakoplovstvo, ali i prostore za ostale, prateće sadržaje, kao što su ugostiteljstvo i iznajmljivanje soba i, primjerice, usluga trgovine. Vodili smo računa i o novom tornju, bez kojeg ozbiljan aerodrom ne može ni raditi, ni sigurno funkcionirati. Naime, toranj je posebno važan i nužan pogotovo ako se uvede i instalira sustav za slijetanje i polijetanje noću - RWY Lighting. Na upotrebu toranja je vezana implementacija, odnosno uvođenje prostorne navigacije, instrumentalnog sustava za slijetanje u otežanim uvjetima, po RNAV-GPS Approach proceduri, temeljem čega bi se otvorilo još nekoliko novih radnih mjesta. Za sve to ne samo da smo imali razrađene projekte, već smo bili i u fazi reaktivizacije pa bi, primjerice, zgrada s tornjem doživjela energetsku obnovu, čime bi značajno podigli stupanj energetskog certifikata, koji je sada najniži. Dakle, napravili smo kompletan projekt, čija je vrijednost bila veća od četiri milijuna kuna, naglašava Rauš.

Idejno rješenje projekta je bilo upućeno Gradu, a odobreno je u ožujku 2017. od strane gradske uprave na čelu s tadašnjim gradonačelnikom Goranom Habušem, koji je prihvatio i troškovnike, koje su prethodno revidirali. Temeljem toga, odnosno uputi Grada, DAC je krenuo u daljnji postupak te izradu Glavnog projekta. 

dac_avar_10.03.jpg

Opstrukcija od 2017. godine

 -Međutim, kao što se to danas vidi, rezultat je više nego razočaravajući. Naš započeti projekt nije ostvaren jer se nisu ostvarila sva ulaganja, koja smo planirali, iako smo dobili prethodnu suglasnost od Habuša. Štoviše, nakon njegovog odlaska, ne samo da nije dobivena konačna suglasnost za planiranu cjelokupnu investiciju, već nisu dobivene suglasnosti niti zajedno prioritetno, odnosno hitno i nužno ulaganje u iznosu od oko milijun i pol kuna. Tu su bile sanacija asfaltnih površina, zamjena krovišta, sanacija hangara i završetak radova na infrastrukturi crpke za istakanje goriva, a kojim bi se omogućilo kvalitetnije funkcioniranje te zaustavilo daljnje propadanje aerodromske infrastrukture, ukazuje Rauš, napominjući da su i vlasti nakon Habuša predstavili zatečeno stanje, koje je vapilo za ulaganjem.

Štoviše, kako nastavlja, o nužnosti ovih hitnih, baš kao i ostalih ulaganja, bezbroj puta su bezuspješno upozoravali gradsku upravu te ih molili da započnu Konstruktivnu komunikaciju. No, umjesto toga, Grad se oglašivao na sve inicijative DAC-a.

-Oglušili su se i na traženja da naše ulaganje u aerodrom dobije status prioritetnog projekta, odnosno jamstvo da nas se neće opstruirati, ukazuje Rauš.  Doduše, krajem srpnja 2017. održan je sastanak na kojem su bili predstavnici DAC-a, ADVANTAGE AUSTRIA-Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu (WKO) i tadašnje državne Agencije za investicije i konkurentnost (AIK) iz Zagreba. No, umjesto dogovora, dogodio se razlaz.- Imali smo pripremljenu prezentaciju našeg ulaganja u aerodrom, no umjesto očekivane podrške i izdavanja jamstava da će stati iza našeg projekta, dogradonačelnik Avar nas je napao, govoreći nam da smo neozbiljni jer smo dužnici. Međutim, da smo uistinu bili dužni, kao što se javno poručivalo preko medija, izbacili bi nas odmah, a ovako su čekali istek ugovora o zakupu sve do početka veljače ove godine, dok nam je opomena poslana još u kolovozu 2018. godine, uz prijetnju izbacivanjem u roku od 15 dana ako ne platimo nepostojeći dug, ukazuje Rauš.

Bivša je gradska vlast, nakon tog neslavnog početka, uglavnom izbjegavala susrete. 

-U vezi Glavnog projekta nikada nam se nisu javili, niti se nisu očitali da će izdati konačnu suglasnost za izvođenje radova, temeljem predanog projekta i prethodne suglasnosti. Unatoč tome, mi smo dovršili Glavni projekt, koji je korak do izdavanja građevinske dozvole i početka izvođenja cjelokupnih radova na infrastrukturi aerodroma te smo ga predali gradskoj vlasti skupa s troškovnicima, i to na njihov zahtjev. Posebno smo izdvojili radove koji bi nam se mogli priznati kroz odbitak dijela iznosa mjesečnih zakupnina, uz produljenje ugovora, a izdvojili smo i radove koji bi išli na naš račun, odnosno koji nam se ne bi vraćali jer se ne smatraju ulaganjem u infrastrukturu. Unatoč svemu tome, nikada nam se nisu javili, već su odgađanjima susreta i odgovora kupovali vrijeme do isteka ugovora o zakupu, ukazuje direktor DAC-a, naglašavajući da još dan danas postoje otvorena pitanja oko financija i ulaganja, koje je nužno riješiti jer bivša gradska vlast nije htjela komunicirati ni nakon isteka ugovora o zakupu.

A da je DAC bio ozbiljan investitor, najbolje govori to da je tadašnji vlasnik  Daimond Aircrafta, Christian Dries, osobno uputio pismo Gradu Varaždin, a bio je spreman ponovno doći u Varaždin. Isto vrijedi i za kineskog vlasnika, odnosno njegovog predstavnika. Grad nije bilo spreman ni za prijem predstavnika Fakulteta prometnih znanosti iz Zagreba, odnosno njihovog Hrvatskog zrakoplovnog nastavnog središta, iako su Grad i pismeno obavijestili o suradnji s DAC-om. Nakon napada i prozivanja od strane bivše gradske vlasti, DAC-u u prvom planu više nije bilo ulaganje, nego odgovor na optužbe na njihov račun. 

-Tako smo, uz ostalo, pozivali preko predsjednika Gradskog vijeća da se sjednica održi na aerodromu kako bi se neposredno vidjelo stanje i planovi. No, sve je bilo uzaludno, te smo se samo vrtjeli u krug, nakon čega nam je postalo jasno, što se pokazalo i stvarnim, Grad je samo kupovao vrijeme, smatra Rauš, koji se nada da je sada došlo do promjene. 

DAI_Grad_s_prijevodom__.Dries_22.08.jpg

Za zakup više od milijun kuna 

Ukupan trošak zakupa od 2016. bio je 1.254.000 kuna. Uz to, trošak komunalnih i naknada za uređenje voda bio je 480.424,99 kuna, veli Rauš, napominjući da je komunalna naknada došla sa sedam na skoro 10.000 kuna.Ali to nije sve.-Hrvatske vode su se sjetili negdje 2019. da bi mogli nešto platiti te su nam unatrag poslali uplatnice na iznos od 33.510 kuna! Isto smo toliko platili smo i u 2020., dakle samo za to 67.020 kuna! Na to smo se žalili, no zaprijetili su nam da bi mogli plaćati još i više. Na upit o tome koji još aerodromi to plaćaju, nikada nismo dobili odgovor! Kad sve podijelimo i zbrojimo, dolazimo na iznos od 167.742 hrk, koji Grad i Hrvatske vode trebaju dobiti za period nakon isteka našeg ugovora! Kad se k tome pribroje i uplate JVP-u grada Varaždina (221.250 kn), kao i u državni proračun za usluge MUP-a i Carine, gubici su još veći jer sumnjam da se sve to danas plaća kada aerodrom uopće nije u funkciji, veli Rauš, naglašavajući da bi DAC već do sada imao ne mali broj međunarodnih letova, dolazaka i odlazaka i trebao bi usluge navedenih službi.  

U godini 254 međunarodnih dolazaka

-Čim smo otvorili aerodrom, odnosno u svibnju 2016.godine,imali smo 295 domaćih letova! Ukupno smo do kraja te godine imali 1863 domaća i 13 međunarodnih letova. Samo u 2019. g. bilo je 254 međunarodnih dolazaka i odlazaka, što je rekord ovog i sličnih aerodroma! Kad se usporedimo sa nekim ozbiljnijim EU aerodromima, to nije nekakva posebna brojka, ali je veliki uspjeh obzirom na stanje infrastrukture aerodroma i tretman koji smo imali od strane Grada! Nadalje, do kraja 2020 g. imali smo ukupno na tisuće domaćih letova, odnosno operacija te nekoliko stotina međunarodnih letova, koji su bili stalno u porastu, veli Rauš te dodaje da je tijekom zakupa na aerodrom sletjelo 84 raznih tipova letjelica iz 23 države, a aerodrom je bio povezan s više od 50 drugih aerodroma s kojih su zrakoplovi dolazili ili su odlazili.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.
Povezani članci