Kad već ne možemo proizvesti dovoljno mrkve, luka, salate, kupusa i drugih povrtnih kultura koje su prema ekspertnim procjenama Savjetodavne službe i dalje dohodovnije od kukuruza i pšenice, pametni pojedinci polako mijenjaju vizure hrvatskih njiva, piše vecernji.hr.
Nebitno je li riječ o trajnim, višegodišnjim ili jednogodišnjim nasadima, nema ulaganja od nula kuna ni s “nula” rada. No proizvođači jagodičastog i bobičastog voća, drvenastih kultura, ljekovitoga bilja, orašastih plodova... i dalje su dobitnici kad se na kraju godine podvuče crta.
Kamilica je postala glavna kultura kod Špišić Bukovice, čemu govori u prilog već 350 hektara, gotovo dvostruko u odnosu na dvije godine ranije. Po hektaru se ovih dana žanje oko 800 kilograma vrhunske kamilice koja će ratarima donijeti desetak tisuća kuna zarade. Ulaganja nisu velika, jedino što svaki poljoprivrednik mora imati svoju sušaru i strojeve za branje, što su ulaganja od oko 100.000 kuna. Najzahtjevniji dio posla je kamilicu pobrati na vrijeme, u 20-ak dana kako se ne bi osula. Cijela proizvodnja završava u njemačkoj Martin Bauer grupi – i u poznatoj marki čajeva Lipton.
Prema kalkulacijama Savjetodavne službe, smilja je sve više i pod trajnim nasadima koji do-nose oko pet kilograma cvijeta po grmu, ukupno oko 7-8 tona svježih ili 3,5-4 tone suhih cvjetova po hektaru. Otkupna cijena varira od devet do 22 kn/kg svježeg cvijeta, dok se od proizvodnje ete-ričnog ulja dobiva i 1700 eura po kilogramu, odnosno 8 do 12 kg/ ha. Bilo da je sirovo ili prerađeno, aromatično bilje traženo je kroz farmaceutske proizvode, biljne lijekove, čajeve i alkoholna pića.
Udruženi u zadrugu Domaće blago, požeško-slavonski poljoprivrednici shvatili su i da se grah, kojega godišnje u Hrvatsku uvezemo za više od 10 milijuna eura, itekako isplati. Ove godine grah će zasaditi već na 800 ha. Kad se na kraju oduzmu svi troškovi, po hektaru je zarada i 22.000 kuna, a prodaju li ga samostalno na tržnici, i dva-tri puta više.
Osjetljivo bobičasto voće, kad je riječ o jagodi, može donijeti i 230 tisuća, a borovnica i 370 tisuća kuna po hektaru. Isplati se i kruška, s kojom Hrvatska ne pokriva ni 10% vlastitih potreba, a donosi oko 28.000 kuna po hektaru, a breskva u priobalju 60-ak tisuća kuna. I orasi i lješnjaci nepravedno su zapostavljeni.
