Ustavni sud danas je odbio predlagatelje koji su osporavali ustavnost Zakona o izbornim jedinicama, kao i Zakona o trgovini koji propisuje da je većina nedjelja tijekom godine neradna, objavio je portal HRT-a.
- Nismo prihvatili prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članaka 57 i 70 Zakona o trgovini te članka 12 Zakona o izmjenama i dopunama zakona o trgovini. Rješenje je doneseno većinom od 10 glasova, protiv su bili suci Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec koji su najavili izdvojena mišljenja. Izdvojena podupiruća mišljenja najavili su suci Ingrid Antičević Marinović, Branko Brkić i Miroslav Šumanović, kazao je Miroslav Šeparović.
Ustavni sud nije razmatrao prigovor podnositelja da Ustav ni mjerodavno domaće i međunarodno pravo ne određuju nedjelju kao dan tjednog odmora radnika. Istovremeno odbacio je tvrdnje da su zakonom nerazmjerno ograničene poduzetničke slobode, da mjera nije razmjerna te da se zaštita radnika, što je vlada navela kao cilj donošenja zakona, mogla osigurati i izmjenama Zakona o radu.
Pojedini predlagatelji tvrdili su, suprotno stajalištu Ustavnog suda, da se osporenom mjerom narušavaju prava radnika u djelatnosti trgovine te interesi potrošača. Imajući u vidu da osporena mjera ni jednom od adresata nije nametnula prekomjerni teret, Ustavni sud ocijenio je da je osporena mjera razmjerna cilju koji se njome želio postići, stoji u priopćenju Ustavnog suda.
Šeparović: Treba izbalansirati prava i interese trgovaca, zaposlenika i potrošača
- Što se tiče Zakona o trgovini, već dvaput smo odlučivali o tzv. neradnoj nedjelji. 2004. smo ukinuli taj zakon zbog nejednakosti u postupanju ovisno o površini prodajnog prostora. Drugi puta smo ukinuli jer nije bio obrazložen cilj koji se htio postići zabranom rada nedjeljom. U ovoj smo odluci – pošli od načelnih stajališta u prethodne dvije odluke. A to je da je u pravnom poretku RH nedjelja - u tradiciji dan koji se smatra danom odmora te reguliranje radnog vremena ovisi o slobodnoj volji zakonodavca. Zakonodavac tu ima široku slobodu procjene. (...) Vlada je kao cilj ovog zakona navela ravnotežu između poslovnog i privatnog života građana, osiguranje kvalitete funkcioniranja društvene zajednice i prava radnika te socijalno blagostanje i napredak, što je Ustavni sud prihvatio.
Naglasio je kako "treba izbalansirati prava i interese trgovaca, zaposlenika i potrošača" te da je analiza poikazala da nijedna od tih grupa ne trpi prekomjeran teret", prenosi portal HRT-a.
