Veliku pozornost izazvalo je i još izaziva novo "izdanje" saborske zastupnice Boške Ban Vlahek, koja je danas mršavija nego prije, i to osjetno. Nakon niza dijeta, lani se i ona, kao i stotinjak drugih pacijenata, odlučila na operacijski zahvat smanjenja želuca kod doc.dr.sc. Alena Pajtaka, voditelja odjela za abdominalnu kirurgiju varaždinske Opće bolnice u kojoj je i voditelj Tima za liječenje pretilosti, barijatrijsku i metaboličku kirurgiju.
Taj uigrani tim, koji je već došao u doticaj s više od 200 pacijenata, zajedno sa Savjetom za zdravlje Varaždinske županije priređuje u subotu, 15. ožujka, 4. Županijski dan osviještenosti o debljini, a povodom Svjetskog dana osviještenosti o debljini, obilježenog prošli tjedan.
Do zdravlja promjenom sustava
- Debljina je gorući javnozdravstveni problem današnjice. Toga smo svjesniji svakim danom. Od 1975. godine do danas utrostručio se broj ljudi koji se bore s pretilošću i prekomjernom tjelesnom težinom. Stoga se tog dana nastoji prenijeti neka ključna poruka. Ove godine moto Svjetskog dana debljine je: "Changing Systems, Healthier Lives". To je zapravo poruka da se svi i na svim razinama trebamo mijenjati. Trebamo promijeniti društvene sustave poput industrije hrane, školski sustav pa i zdravstveni sustav – potrebno je usmjeriti se u prevenciju loših navika koje, u konačnici, dovode do debljine i svega što debljina sa sobom nosi. Jer projekcije za budućnost su još gore od sadašnjeg stanja. Očekuje se da će do 2035. godine 1.9 milijardi ljudi bolovati od debljine – to je zapravo svaka četvrata osoba u svijetu. Te alarmantne brojke osvijestile su nas da svi, kao društvo u cjelini, moramo pokrenuti borbu protiv ove pandemije i da ne možemo više debljinu percipirati kao osobni problem pojedinca.
Što je uopće debljina? Je li formula za izračun prekomjerne težine ITM relevantna s obzirom na različite konstitucije tijela, odnosno to da je nastala u XIX st.?
- Kao i za svaku drugu bolest, postoje jasni kriteriji temeljem kojih se postavlja dijagnoza. U medicini se za dijagnosticiranje debljine koristi tzv. Indeks tjelesne mase (ITM). On se računa temeljem naše visine i težine i ukazuje na naš stupanj uhranjenosti. Možda je tu zgodno napomenuti da tu govorimo o pothranjenosti, normalnoj tjelesnoj masi, prekomjernoj tjelesnoj težini i debljini. Upravo se naš Tim za liječenje debljine, barijatrijsku i metaboličku kirurgiju bavi ovim posljednjim – debljinom.
Siromašniji, ali zdraviji
Kad debljina postaje zdravstveni problem, kako smršavjeti?
- U borbi protiv debljine mogli bismo reći da postoje tri modaliteta liječenja. Prvi je promjena životnih navika. Promjena prehrambenih navika i povećanje fizičke aktivnosti. Ta računica je zapravo vrlo jednostavna. Ukoliko konzumirate tzv. zdravu hranu niske kalorijske vrijednosti i fizičkom aktivnosti i tjelovježbom trošite više energije no što ste unijeli, logično je da ćete mršaviti. No, upravo promjena životnih navika je nešto što je u današnjem društvu poprilično teško realizirati.
Zašto?
- Zgodan primjer je zapravo sljedeće: kod nas, na sjeveru Hrvatske, samo prije 70 godina svakodnevno su meso konzumirali imućniji ljudi. Siromašni ljudi su jeli ono što je raslo u zemlji i bilo im je dostupno. Danas je zapravo velika količina nezdravog mesa dostupna svima nama u prekomjernim količinama. Zdrava hrana je danas zapravo skupa i često nedostupna. Također živimo u svijetu gdje smo društveno primorani na limitiranu fizičku aktivnost. Djeca su u školi prisiljena nekoliko sati sjediti, dok bi evolucijski zapravo djeca trebala biti aktivna i trčati, igrati se, baviti se sportom… Upravo je to poruka ovogodišnjeg Svjetskog dana debljine – promijenimo sustave, usmjerimo ih ka zdravlju i spriječimo ovu pandemiju. Drugi modalitet liječenja je medikamentozna terapija, a treći je kirurško liječenje debljine.
Ovo zadnje je razmjerno novo, barem u nas, zar ne?
- Mi smo u Općoj bolnici Vraždin "Simpozijem o debljini" 25. rujna 2019. godine obilježili početak rada našeg Tima za liječenje debljine, barijatrijsku i metaboličku kirurgiju. Ovaj multidisciplinarni tim se sastoji od liječnika specijalista i stručnjaka iz ovog područja koji zajedno omogućujemo medikamentozno ili kirurško liječenje debljine onima koji ne uspijevaju postići rezultate promjenom životnih navika. U timu su liječnice odjela za endokrinologiju naše bolnice, nutricionistice s odjela za endokrinologiju i kirurgiju, psihologice i psihijatrica, anesteziologice i dvije kirurga, te naravno seste i tehničari odjela za endokrinologiju i odjela za abdominalnu kirurgiju Opće bolnice Varaždin.
Niska stopa komplikacija
Što biste izdvojili iz rada tima, ima li kakvih pomaka u odnosu na početke?
- Ono što smo mi kao tim u ovih nešto više od pet godina uočili je definitivni pomak u svijesti ljudi spram debljine. Doduše spori, ali vidljiv. Prije pet godina debljina je zapravo bila tabu tema, osobe koje boluju od ove bolesti u društvu su bile posramljene, najčešće ih se same okrivljavalo za njihovu bolest. Naročito pacijenti koje smo liječili kirurški. Često su naši barijatrijski pacijenti dolazili na operaciju a da ni njihova obitelj nije znala zašto su u bolnici, što će operirati… Sramili su se činjenice da su potražili kiruršku pomoć. I oni sami su barijatrijsku kirurgiju percipirali kao "laki izlaz". A to definitivno nije tako. Nije lako odlučiti se na operativni zahvat, naročito onaj koji "ne morate". Danas je situacija sasvim drukčija. Danas u našu Ordinaciju za barijatrijsku i metaboličku kirurgiju dolaze mladi ljudi svjesni svoje bolesti, odlučni promijeniti svoj život, osigurati bolju kvalitetu života, zapravo ga produžiti… Dolaze mladi ljudi s potporom svojih bližnjih.
Što je barijatrijska, odnosno metabolička kirurgija?
- Barijatrijska i metabolička kirurgija jest zapravo kirurško liječenje debljine, ali i popratnih bolesti, poput visokog tlaka, dijabetesa, povišenog kolesterola i masnoća, poremećaja spavanja vezanih uz debljinu i drugih popratnih bolesti. Razvoj ove kirurgije je počeo još 60-ih godina prošlog stoljeća. I ova kirurgija je svojim rezultatima u borbi protiv debljine danas postala standardni oblik liječenja.
Kako ide smanjenje želuca?
- Operacijski zahvati za debljinu izvode se laparoskopski, i to s 4 do 5 rupica na trbušnoj stijenki veličine 5-12 mm. Kroz njih "smanjujemo" želudac ili remodeliramo probavni sustav tako da se apsorbira manja količina hrane koju unesemo. Standardno u Općoj bolnici Varaždin izvodimo 4-5 tipova zahvata, a tip operacije individualno prilagođavamo svakom pacijentu, ovisno o njegovoj kilaži, popratnim bolestima i cilju koji zajedno želimo ostvariti. Ove operacije su zapravo sigurne procedure s niskom stopom komplikacija. Ono što volim svakom pacijentu naglasiti jest da treba odlučnosti i hrabrosti za takvu odluku, no nemamo ni jednog pacijenta koji je požalio odluku. Nekoliko mjeseci iza operacije - i ponekad 80 kg manje, pa i više - kada je operacija iza njih, a rezultati vidljivi najčešći komentar naših pacijenata je: "da sam barem to učinio ranije". Naime, ne radi samo o debljini. Pričamo i o metaboličkoj kirurgiji, a to zapravo znači ova kirurgija - osim smanjena težine - ima izvrsne rezultate u liječenju metaboličkih bolesti, poput dijabetesa. U svjetskim smjernicama za liječenje dijabetesa danas jasno stoji da kod mladih dijabetičara s neadekvatno reguliranom bolesti i debljinom opcija liječenja jest ova kirurgija, jer više od 60% dijabetičara nakon barijatrijske i metaboličke kirurgije odlazi u remisiju, tj. regulira im se metabolizam šećera i ne moraju više uzimati lijekove za dijabetes. A to nije slučaj samo s tom bolešću.
Još više, još efikasnije i još bolje
- Izgradnja novog centralnog operacijskog bloka osigurat će još bolje uvjete i nama kirurzima kao zaposlenicima, a ono važnije, i našim pacijentima. Novi prostori s novom i boljom opremom omogućit će nam da radimo još više, još efikasnije i još bolje. Trenutno na kirurgiji radi više kirurga, specijalista raznih specijalnosti, nego ikad. U posljednjih nekoliko godina pridružili su nam se specijalisti različitih specijalnosti iz različitih krajeva Hrvatske, što zapravo govori o tome da smo u stručnim krugovima prepoznati kao ustanova i kolektiv poželjan za rad, razvoj i napredak. Vjerujemo da će s vremenom kirurgija kao takva i broj kirurga koji žele doći u našu ustanovu dodatno rasti. Daljnji rast i razvoj kirurgije je sušta potreba, a sam novi centralni operacijski blok, kao i činjenica da formiranjem dviju klinika, Klinike za abdominalnu kirurgiju i Klinike za neurokirurgiju, pojačavamo suradnju sa Sveučilištem Sjever i time dodatno otvaramo mogućnost akademskog razvoja naših zaposlenika. U ovim našim stremljenjima imamo ozbiljnu potporu uprave i siguran sam da je pred kirurgijom, abdominalnom kirurgijom i jednim malim segmentom toga, a to je barijatrijska kirurgija o kojoj smo sada pričali, svijetla budućnost.
Operacije tumora želuca i debelog crijeva laparoskopski
- Na našem odjelu za abdominalnu kirurgiju radi sedam specijalista abdominalne kirurgije i jedna specijalizantica. Godišnje izvedemo nešto više od 1.600 operacija. Ta ogromna brojka odnosi se na elektivne i hitne operacije na našem odjelu. Svake godine broj procedura raste i sve je više pacijenata i izvan Varaždinske županije, što stvara dodatan pritisak na naš odjel. Osim na barijatrijsku kirurgiju, abdominalni odjel fokusiran je na onkološku kirurgiju probavnog trakta. Unatrag nekoliko godina operacije tumora želuca i debelog crijeva također izvodimo laparoskopski. Zapravo smo jedna od rijetkih ustanova u RH koja izvodi laparoskopske operacije tumora želuca, a ukupan broj tumorskih operacija i dijapazon procedura koje izvodimo, s ponosom mogu reći, uvrštava nas u vrh abdominalne kirurgije u Hrvatskoj. Tu je zapravo važno napomenuti da je upravo Opća bolnica Varaždin prva ustanova u Hrvatskoj koja je za tumorske bolesti probavnog sustava još davne 2004. godine ustrojila multidisciplinarni tim, koji se sastoji od kirurga, gastroenterologa, onkologa, patologa i radiologa. A taj multidisciplinarni tim djeluje i danas te svi pacijenti s tumorskom bolesti probavnog trakta prolaze ovaj tim gdje se donosi zajednička odluka o liječenju, a kirurgija je zapravo vrlo često temelj liječenja.
