Iz operativnog programa IPA-e - IPARD, mjere 301, namijenjene jedinicama lokalne samouprave koji naseljavaju manje od 10.000 stanovnika, u gradove i općine Varaždinske županije dosad je iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju RH pristiglo oko 11,5 milijuna kuna. Od toga je Agencija za razvoj Varaždinske županije (AZRA) zaslužna za ugovaranje projekata vrijednih gotovo sedam milijuna kuna koji se većinom odnose na financiranje projekata odvodnje, modernizaciju nerazvrstanih cesta, ulaganja u sektor kanalizacije i pročišćavanja otpadnih voda, priopćili su iz te agencije.
Predvodnik u privlačenju sredstava je Općina Cestica s 3.89 milijuna kuna za tri projekta koja se odnose na ulaganja u ceste i kanalizaciju. Tu je i Grad Lepoglava s 662.000,00 kn za uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u Kamenici, Općina Maruševec s 2.1 milijuna kuna za rekonstrukciju nerazvrstanih cesta te Općina Klenovnik s 994.000,00 kuna za nerazvrstanu cestu. Uz spomenute JLS-e, iz dostupnih podataka Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju vidljivo je da su u Varaždinskoj županiji projekte na IPARD natječaj prijavili i proveli Općina Veliki Bukovec s 1,5 milijuna kuna, Općina Mali Bukovec s 2,4 milijuna kuna te Općina Sv. Ilija s 622.000 kn za rekonstrukciju nerazvrstanih cesta dok je projekt općine Jalžabet još u fazi provedbe.
- Mogućnosti za ulaganja bile su velike i drago mi je da su mnoge naše općine i gradovi osigurali ova bespovratna sredstva. Neke i za nekoliko projekata kojima će značajno podići kvalitetu života u svojim sredinama. Čestitam našoj AZRA-i na odlično odrađenom poslu jer znamo da se kandidatura obavljala po vrlo strogim kriterijima Europske unije i trebalo je uložiti puno vremena, truda i znanja da se projekti pripreme i prođu - kazao je župan Predrag Štromar.
Direktor AZRA-e Krunoslav Lukačić istaknuo je kako se AZRA sustavno pokazuje kao vrhunski stručnjak koji stoji na raspolaganju klijentima u svim fazama projekta te da mu je drago biti dio procesa gdje se direktno, pozitivno, utječe na razvoj i povećanje konkurentnosti sredina.
- Ovim putem pozivamo sve JLS-ove s područja Varaždinske županije da slijede primjer dobre prakse spomenutih općina i gradova koji su povukli znatna sredstva iz pretpristupnih fondova EU. U najavi su natječaji iz Programa ruralnog razvoja gdje postoji mogućnost financiranja komunalne infrastrukture (ceste, vodovod i kanalizacija) i društvene infrastrukture (dječji vrtići, društveni domovi, kulturni centri, sportski objekti, grobne kuće….) uz omjer financiranja od 80 do 100 posto - najavljuje Lukačić.
Inače, maksimalna potpora IPARD-a mogla je iznositi do 100 posto od ukupno prihvatljivih ulaganja uz uvjet da se projekti troškovno uklope u limite IPARD-a. Općine i gradovi koji su se odlučili investirati u poboljšanje lokalnih nerazvrstanih cesta ili protupožarnih prometnica mogli su računati na povrat do tri milijuna kuna, dok je kod sektora kanalizacije, pročišćavanja otpadnih voda i toplana na biomasu iz IPARD-a bilo moguće povući u lokalni proračun do sedam milijuna kuna.
