Od svih gradova u Hrvatskoj, njih 128, najbolje se živi u - Varaždinu! Tako barem tvrdi Jutarnji list, točnije njegova novinarka Kristina Turčin, u članku „VELIKA ANALIZA PO ČAK 40 KRITERIJA: OVO SU HRVATSKI GRADOVI U KOJIMA SE NAJBOLJE ŽIVI U TOP 10 samo jedan grad s juga, a Zagreb nije na prvom mjestu!“
Iako se radi o podužem napisu, ne navode se svih 40 promatranih kriterija kod ocjene kvalitete života stanovnika gradova, već samo neki: zaposlenost i zarada, dostupnost zdravstvene zaštite, uvjeti u obrazovanju, mogućnost studiranja, kulturna ponuda i turizam, sigurnost od kriminala, održivost gradskog proračuna i poduzetnička klima. Bitno je naglasiti da nije svim promatranim kriterijima pridana ista važnost, već je najveći značaj kod raščlambe dobio postotak zaposlenog stanovništva.
„Pobjednički Varaždin u većini je kriterija bio visoko na rang-ljestvici gradova, ali najboljim se pokazao u samo jednom od njih 40 - onom koji smo vrednovali najviše. Radi se o zaposlenosti stanovništva, što smatramo glavnim preduvjetom kvalitete života te mu je dodijeljen najveći značaj, navodi se u Jutarnjem listu.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, kako se objašnjava, u Varaždinu je 2015. godine u punoj zaposlenosti radilo 25.047 od ukupno 46.964 stanovnika, odnosno 53,4 posto. Uz Varaždin, još samo Čakovec i Zabok imaju više od 50 posto stanovnika koji rade, između 30 i 40 posto zaposlenih imaju Zagreb, Rijeka, Osijek i Split, dok gotovo polovica gradova ima zaposlenih manje od 20 posto, a u pet hrvatskih gradova zaposleno je manje od 10 posto ukupnog stanovništva.
„Slična je situacija i s nezaposlenošću: prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u siječnju ove godine najnižu nezaposlenost od 1,4 posto ukupnog stanovništva imale su Varaždinske Toplice, što je udio gotovo 10 puta manji od udjela nezaposlenih u Imotskom, ukazuje se u raščlambi te navodi da je u Varaždinu udio nezaposlenih u ukupnom stanovništvu 2,8% (9. mjesto).
Slijedeći kriterij na ljestvici značajnosti bio je visina prosječnih plaća i mirovina te udio primatelja socijalne pomoći. Vodeći po visini plaća godinama su vodeći Zagreb i gradovi u njegovoj neposrednoj blizini, kao što je Velika Gorica. Zagrebačka je plaća 40 posto veća od prosječne na sjeveru Hrvatske. Još gore je kad su u pitanju primanja umirovljenika, budući da je zagrebačka mirovina veća od najniže, isplaćene u Murskom Središću, čak 75 posto.
Međutim, čini se da Varaždin razmjerno dobro stoji kad su u pitanju plaće.
„Varaždin, grad pobjednik, ima 9. najvišu plaću u državi, što je svojevrsno iznenađenje. Naime, Državni zavod za statistiku redovito objavljuje visinu prosječne plaće zaposlenih, ali na županijskoj razini. Prema tim podacima, Varaždinska županija ima najnižu prosječnu neto plaću u državi. Međutim, podaci Porezne uprave koji se odnose baš na grad Varaždin i bilježe sva primanja na koja je plaćen porez (zaposleni u pravnim osobama, obrtima i slobodnim profesijama) pokazuju da su u županijskom središtu primanja stanovnika bitno bolja - bolja nego u 119 hrvatskih gradova, ukazuje se.
Podaci Ministarstva financija pokazuju da je gotovo polovica gradova, njih 57, tijekom 2015. godine zabilježila proračunski deficit, odnosno veće rashode od prihoda. Osim održivosti gradskih proračuna, odnosno manjka ili viška, gledali su se postoci proračunskih subvencija građana, kao i izdvajanja iz gradskih proračuna za obrazovanje, kulturu i socijalnu zaštitu.
„Rekorder po izdvajanju za obrazovanje među hrvatskim gradovima je Velika Gorica, koja je 2015. godine za obrazovanje izdvojila 1855 kuna po stanovniku…. Među prvih deset gradova po izdvajanju za kulturu samo je jedan kontinentalni grad - Varaždin. Za socijalnu zaštitu najviše je izdvojio Stari Grad, a slijede Zagreb i Dubrovnik, ukazuje se te navodi da Varaždin za kulturu izdvaja 1426 kuna po stanovniku godišnje (8. mjesto).
Najveći broj poduzetnika s obzirom na broj stanovnika, prema podacima Financijske agencije, u Hrvatskoj imaju tri istarska grada: Novigrad i Poreč (po 77 poduzetnika na 1000 stanovnika) te Umag (70 poduzetnika na 1000 stanovnika), dok su najveću dobit po poduzetniku ostvarili su pak poduzetnici grada Rovinja. U odnosu na spomenute istarske gradove, Varaždin ima upola manje poduzetnika, odnosno 36 poduzetnika na 1.000 stanovnika.
Dostupnost zdravstvene zaštite, osim činjenicom ima li određeni grad bolnicu, mjerena je kriterijem broja pacijenata po liječniku obiteljske medicine. Nije poznato kako je po tom kriteriju prošao Varaždin, kao ni po broju učenika po učitelju u osnovnim školama te vitalnom indeksu, odnosno odnos broja rođenih i umrlih osoba, kao i broju ostvarenih noćenja, ali se ističe da „ostvaruje 50.000 turističkih noćenja, što je porast od 20% u zadnje dvije godine“, a svakako je vrijedno naglasiti i podatak da u Varaždinu 76 posto mladih u dobi od 20 do 25 godina studira, zahvaljujući čemu je na 6. mjestu.
Na kraju, vrijedi također istaknuti još jednu stvar za rubriku vjerovali ili ne, a to je da je raščlamba Jutarnjeg lista pokazala kako sjever stoji bitno bolje od juga. Naime, među 10 najbolje plasiranih gradova, većina je iz Istre i Primorja (Buzet, Pula, Poreč, Opatija, Rijeka i Bakar), tek tri su s kontinenta (uz Varaždin, Zagreb i Čakovec), a samo je jedan s juga (Dubrovnik). Je li to uistinu tako, najbolje zacijelo znaju žitelji gradova među kojima je Varaždin ponovno ispao najugodniji za život, kao što ga je svojedobno proglasio i hrvatski Forbes u ništa manje kontroverznoj raščlambi.
