Unatoč trudu, novcu i optimizmu, nakon neuspjele dokapitalizacije Varteksa, njegov najveći dioničar i predsjednik uprave Nenad Bakić zapitao se prošli tjedan “hoće li uspjeti s Varteksom”, izražavajući sumnju u opstanak nekadašnje perjanice tekstilne industrije Hrvatske. Neki će reći da je Varteks već propao i da se može govoriti o opstanku tek pokojeg pogona, slično kao što se dogodilo i s još nekim velikim tvornicama na sjeveru, koje su nekad zapošljavale na tisuće radnika. No, unatoč tome, kao i lošoj demografskoj slici, zaposlenih je danas - više!
Potaknuti dvojbama o stečaju ili restrukturiranju pulskog brodogradilišta Uljanik, ovih su se dana s raznih strana čule primjedbe na račun države, koja je šutke gledala propadanje industrije na sjeveru Hrvatske, a “sad bi taj isti sjever trebao pokrivati dubioze propalih brodogradilišta”. Varaždinski župan Radimir Čačić pritom je iznio podatak o ugašenih 13.000 radnih mjesta u tekstilnoj industriji na sjeveru Hrvatske, koje nitko nije spašavao.
Prema usporednim podacima HGK - Županijske komore Varaždin gospodarstvo na sjeveru Hrvatske pokazalo je priličnu žilavost i prilagodljivost tijekom posljednjih desetak kriznih godina. Istina, propale su neke, nekad velike tvrtke, koje su hranile brojne obitelji, od nekad poznatih proizvođača namještaja ITC-a i Mundus Florijana Bobića pa do Coninga, dok su nekadašnji industrijski asevi Varaždina poput Varteksa ili Zagorje -Tehnobetona svedeni na “ostatke ostataka”.
No, umjesto da kukaju, stanovnici Varaždinske županije prilagodili su se novim uvjetima i veliki dio njih pokrenuo je vlastite male tvrtke ili obrte. Tako da se u 2017. godini, u odnosu na pretkriznu 2008. godinu, broj aktivnih tvrtki povećao za oko tisuću tj. za oko 40 posto.
Broj zaposlenih u tvrtkama također je porastao za nešto više od 3.000 tj. za oko 8 posto. Drugim riječima, unatoč stečajevima velikih poduzeća ljudi i dalje rade, ali sada veći broj ljudi, umjesto u nekadašnjim industrijskim poduzećima, radi u malim i srednjim tvrtkama s manjim brojem zaposlenih. Njihovu broju također treba pridodati znatan broj obrtnika i slobodnih zanimanja, čiji je broj također porastao posljednjih godina. Svoje su pogone otvorile i mnoge strane kompanije poput Calzedonije, Wollsdorfa, Press Glassa i drugih koji su apsorbirali dobar dio radnika propalih industrija.
- Mnogi su ostajali bez posla, ali se otvaralo dosta manjih tvrtki. Ljudi su nam često dolazili i pitali nas što se više isplati otvoriti j.d.o.o. ili obrt, ali nismo im mogli dati jednoznačan odgovor. Stvari su se događale stihijski, ljudima je trebalo pružiti bolju podršku, ovako su bili prepušteni sami sebi - smatraju u varaždinskoj Županijskoj komori HGK.
Više o ovoj temi pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti
