Od svih županija, uključujući i Grad Zagreb koji ima status županije, najmanju stopu registrirane nezaposlenosti na kraju prvog tromjesečja imala je Varaždinska županija - 2,9 posto, što je i 3,3 postotna boda manje od prosjeka Hrvatske, koji je iznosio 6,2 posto.
Nakon Varaždinske županije, prema stopi nezaposlenosti, slijede Grad Zagreb i Istarska županija (3%), a zatim Zagrebačka (3,2 posto), Krapinsko-zagorska (3,4 %), Koprivničko-križevačka županija (4,1%), Primorsko-goranska te Međimurska županija (4,7 %). Nasuprot, tome su Požeško-slavonska (9,2%), Brodsko-posavska (9,8%), Sisačko-moslavačka (10,3 %) i Virovitičko-podravska 13,5%).
Usporedi li se broj zaposlenih na kraju prošle godine kod pravnih osoba s brojem stanovnika prema zadnjem popisu, Primorsko-goranska županija je na prvom mjestu s 348 na tisuću zaposlenih, Varaždinska županija ima svega jednog manje, odnosno 347. Ne trećem mjestu je Međimurska županija s 330, a jednog manje ima Istarska županija, dok Zadarska ima 326. Da je Zadarska županija u uzletu, govori i to da je prošle godine imala i jedan od najvećih porasta zaposlenosti na godišnjoj razini, koji je zabilježen u 17 županija. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, posljednjeg dana prosinca u toj je županiji evidentirano gotovo 62 tisuće zaposlenih (61.921), što je povećanje za gotovo tri tisuće zaposlenih (4,58 posto) u odnosu na godinu ranije.
Iako se Varaždinska županija nazali među pet u kojima su ove godine najviše rasle plaće (plaće u ožujku bile su u njoj 16,2 posto veće u odnosu na isti mjesec prošle godine), prema visini prosječne neto plaće od 1.229 eura je na 14. mjestu, dok je na prvom Grad Zagreb s 1.570 eura.
Upravo se visina plaće najviše navodi kao razlog iseljavanje, osobito u Njemačku, premda se lani je prvi put u tu zemlju doselilo nekoliko tisuća hrvatskih građana manje nego što ih je iz nje odselilo, što je zacijelo posljedica rasta plaća u Hrvatskoj, ali i stanja u njemačkom gospodarstvu i društvu.
Unatoč tome, interesa za odlazak van ne manjka. Štoviše, istraživanje Instituta za istraživanje migracija pokazuje da Hrvatsku želi napustiti 72 posto mladih u dobio od 18 do 30 godina, i to poglavito zbog nemogućnosti dobivanja bolje(g) (plaćenog) posla i (ne) rješavanja stambenog pitanja.
Kako se naglašava, cijene u Hrvatskoj su vrlo europske, a plaće ni izdaleka pa se govori da, ako nemaš svoj stambeni prostor, nemaš gdje živjeti, a ako nemaš još jedan za iznajmiti, nemaš od čega.
Osim toga, kao razlog iseljavanja navodi se nedostatak poticajnog okruženja, korupcija, konzervativnost i pogodovanja, odnosno manjak meritokratskih načela, a "višak" zapošljavanja i napredovanja u javnom sektoru zahvaljujući stranačkoj i/li obiteljskoj pripadnosti.
