- Konačni prijedlog Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda predlaže dodjelu pomoći na način da se štete prijave u Registar šteta, a pomoć će biti dodijeljena ovisno o vrsti i visini oštećene imovine iz državnog proračuna ili iz fondova EU. Zakonom se uspostavlja Registar šteta koji će osiguravati podatke o imenu svake fizičke i pravne osobe koja je prijavila štetu, vrsti štete i iznosu štete, pa takvi podaci predstavljaju prvu bazu podataka o nastalim štetama od prirodnih nepogoda – rekao je saborski zastupnik HDZ-a Josip Križanić, ujedno i predsjednik Državnog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda tijekom rasprave u Saboru o konačnom prijedlogu Zakona.
Podrška uz određene preporuke
Navodi da će Klub HDZ-a zakon podržati uz određene preporuke koje se odnose na jasno propisivanje do u detalje pravilnika, procedura, obrazaca i registra tako da su onemogućene bilo kakve naknadne intervencije u sustav.
- Sam zakon neće tako dugo biti kvalitetan i operativan dok se ne donese nova metodologija za procjenu, odnosno novi Pravilnik – rekao je Križanić te dodao da puno stvari treba mijenjati, poput razvrstavanja cesta pa nije razvidno kome isplatiti štetu ili povjerenstvo često puta nije moglo s potpunom sigurnošću donositi odluke o cjeniku poljoprivrednih proizvoda i cijenama domaćih životinja potencijalnih predmeta procjene štete.
- Primjerice bila je ponuđena cijena kilograma guske 40 do 50 kuna, a purice 7 kuna. Svi znamo da purica ima 4 do 5 kilograma. Ako to pomnožimo sa 7 dobit ćemo 28 kuna, dok je realna cijena između 100 do 150 kuna. Bilo bi dobro da se ubuduće za takve procjene donesu jedinstvene razredne cijene na početku godine, odnosno moramo imati čim transparentnije i egzaktnije podatke u Pravilniku tako da povjerenstvo nema mogućnost improvizacije – istaknuo je Križanić.
Kako je Zakon o legalizaciji još uvijek aktualan i još je puno objekata nelegalizirano pogotovo u ruralnim područjima, Križanić smatra da je dobro što se u drugom čitanju uvažio prijedlog Odbora za poljoprivredu da će se obeštetiti i oni oštećenici koji su prije nastanka štete od elementarne nepogode pokrenuli postupak legalizacije.
- Novi je iskorak također učinjen uvažavajući naše sugestije da se pomoć za štete od elementarnih nepogoda može dodijeliti na nezakonito izgrađenim gospodarskim stambenim zgradama u slučajevima socijalno ugroženih oštećenika – rekao je Križanić.
Osvrnuo se i na propisivanje odgovornosti gradonačelnika i načelnika za namjensko korištenje dodijeljenih sredstava pomoći te upućivanje na odgovornost općinskih, gradskih i županijskih povjerenstava za provedbu mjera procjene i otklanjanja posljedica prirodnih nepogoda.
- Dobro je što se ovim zakonom veća odgovornost propisuje općinskim, gradskim i županijskim povjerenstvima jer su oni do sada napuhavali štete bez ikakve odgovornosti, dok državno povjerenstvo nije nakon nekoliko mjeseci kad je šteta došla do njih imalo nikakve alate da takve radnje spriječi. To je sada promijenjeno na način da su članovi povjerenstva u svojem radu dužni postupati savjesno i u skladu s odredbama ovog zakona, u suprotnom oštećenici imaju pravo tražiti naknadu štete od jedinica lokalne samouprave za učinjene propuste – rekao je uz ostalo Križanić.
Iz državnog proračuna za naknade za štete uzrokovane elementarnim nepogodama osigurana su sredstva u iznosu od 20 milijuna kuna godišnje, za Registar šteta 400.000 kuna godišnje, a za rad Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda za 2019. i 2020. potrebno je osigurati 160.000 kuna godišnje.
- Povjerenstvo je dužno Hrvatskom saboru predati godišnje izvješće o konačnoj procjeni šteta i o utrošku sredstava, što je dobro – zaključio je na kraju Križanić.
