Iako ima korijene u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, točnije u Međimurju, biodinamičkom poljoprivrednom proizvodnjom na sjeveru Hrvatske sada se bavi svega 30-ak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Varaždinske i Međimurske županije, dok je rasprostranjenija u Istri, koja će uskoro postati prva bioregija. Upravo s ciljem da se sve više popularizira ovaj pravac u poljoprivredi, koji je prijateljski raspoložen prema okolišu, održana je, nakon niza radionica u varaždinskoj Županijskoj palači, i radionica u varaždinskoj Gospodarskoj komori.
Istra postaje prva regija bez pesticida
- Zapravo se radi o načinu proizvodnje koji je stariji od konvencionalne poljoprivredne proizvodnje. No, još uvijek smo u manjini, iako je od nas sve krenulo, ali postajemo sve popularniji. Najviše proizvođača ima Istra i ona će se uskoro proglasiti bioregijom, odnosno prvom regijom bez pesticida, rekla je Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera iz Donjeg Kraljevca, koji je nacionalni centar za biodinamičku poljoprivrednu proizvodnju.
Kako je naglasila, biodinamička poljoprivreda je inovativna poljoprivredna proizvodnja, čiji proizvodi imaju visoku dodanu vrijednost. Prijateljski je raspoložena prema okolišu jer ne podrazumijeva korištenje nikakvih mineralnih gnojiva ni pesticida, a koji se koriste u konvencionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji, tako da se dobiva najčišća moguća hrana, koju poljoprivredni proizvođač može proizvesti.
- Nije to, međutim, nova vrsta proizvodnje - starija je od konvencionalne poljoprivredne proizvodnje. Njome se mogu baviti svi OPG-ovi, koji su prije svega ekološki proizvođači, ali rade i nadstandard, koji još uvijek nije obavezan i zakonski reguliran kod nas, ali njihov rad nadgleda Centar dr. Rudolfa Steinera - ukazala je predavačica.
Da bi OPG-ovi ušli u biodinamičku proizvodnju nekoliko je opcija.
- Najprije morate posjedovati ekološki kontroliranu parcelu, odnosno morate biti ekološki proizvođač i nakon toga slijedi prijelazni period prema biodinamičkoj proizvodnji. Tada možete zatražiti Demeter certifikat, svjetski poznati certifikat, koji je znak kvalitete biodinamičke poljoprivrede - objašnjava Posavec.
Napomenula je da i oni rade, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i Poljoprivrednom agencijom, na vlastitom nacionalnom znaku i standardu za biodinamiku, a na temelju kojeg će kupci biodinamičkih proizvoda biti sigurni da se radi o proizvodima, koji su proizvedeni po načelima biodinamike.
- Za sada kupci ne mogu biti sigurni što kupuju. Siguran je znak Demeter certifikat, a uskoro ćemo završiti vlastiti proces certificiranja prema preporukama Centra dr. Rudolfa Steinera i predstaviti svoj znak jer ekološki proizvođači, koji primjenjuju ovakav vid proizvodnje zaslužuju imati vlastitu oznaku kvalitete - naglasila je Posavec.
Primjer iz Lužana Biškupečkog
Jedna od sudionica na predavanju bila je i Amalka Vukelić iz Lužana Biškupečkog, koja se doselila iz Zagreba i osnovala svoj OPG na kojem uzgaja hranu prema principima biodinamike.
- Kada postanete roditelj počinjete i razmišljati čime ćete hraniti svoju sljedeću generaciju. Tako da smo se mi preselili iz Zagreba i otišli dovoljno daleko od grada u dovoljno ruralni predio u kojem možemo uzgajati na način koji biodinamika nalaže. Trenutno imamo malo manje od dva hektara zemlje na kojoj primarno uzgajamo dunje, ribiz te na 3.500 kvadrata razno povrće. Sve radimo po principima biodinamike, sami radimo svoje pripravke, svoj kompost, skupljamo sjeme za narednu sjetvu, odnosno sve ono što možemo raditi sami u krugu svog imanja nastojimo to raditi tu nadomak Varaždina - objašnjava Amalka.
Na pitanje je li ovakva poljoprivreda zahtjevna i složena, ističe da je najteže razmišljati jer morate sami shvatiti na koji ćete način uzgajati i zacrtati si cilj.
- Svaki početak je težak, a bilo nam je još teže jer smo krenuli od nule. Ekološki proizvođači su u Hrvatskoj ograničeni repromaterijalom, a kada smo krenuli u biodinamičku proizvodnju bilo je još teže jer vas koči još više pravilnika i zakona. Snašli smo se i za sada nam je dovoljna ova površina koju sada obrađujemo - govori Amalka, dodajući da je najvažnija upornost jer poljoprivreda je prema njoj jedina proizvodnja u kojoj “ulaz” i rad ne moraju uvijek davati primjereni “izlaz” pa savjetuje svima da ne treba raditi stihijski, već proučiti ponudu i potražnju na tržištu.
Proizvodi bolje kvalitete pa su i skuplji
Niz predavanja i radionica u Županijskoj palači rezultiralo je osnivanjem udruge “Luna” za ekološku i biodinamičku proizvodnju Varaždinske županije, ali i dovelo do suradnje s HGK Varaždin. - Kada smo krenuli s inicijativom širenja biodinamike, prvenstveno na Varaždinsku županiju, krenuli smo sa setom predavanja u županijskoj palači i spletom okolnosti povezali smo se s proizvođačima, koji imaju puno veće površine u varaždinskom kraju, ali i koji su prepoznali biodinamiku kao jedan nadstandard koji njihovim proizvodima daje puno više od same cijene, odnosno kvalitetom i prihvatljivošću potrošačima daju nešto novo. Ta inicijativa je krenula s tog predavanja i osnovana je udruga “Luna”. Krenuli smo ozbiljno s radom, odradili smo prve radionice počinjemo s organizacijom studijskih putovanja da se ljudi uvjere u opširnost biodinamičke proizvodnje izvan Hrvatske i na koji to način vani funkcionira. Kada je krenula suradnja s HGK nama je bio cilj upoznati ljude koji se bave obrtništvom odnosno s kojima možemo razvijati neku suradnju u smislu popratnog dijela poljoprivredne proizvodnje kao što je razvoj mehanizacije, plasman proizvoda, razvoj ambalaže i svega onoga što, zapravo, postoji iza jednog proizvoda, a da kupci toga niti nisu svjesni - objašnjava Amalka, ujedno i članica udruge Luna.
