- Za građevinarstvo prva tri kvartala ove godine bila su uglavnom dobra, ali to ne znači da smo se brzo oporavili ili da i mi ne osjećamo ili nećemo osjetiti posljedice pandemije, upozorava Siniša Košćak, predsjednik uprave Colas Hrvatska, jedne od vodećih poduzeća u niskogradnji i najveće građevinarske tvrtke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, pri kraju poslovne godine koja će vjerojatno svima ostati u posebnom sjećanju.
Dobit, unatoč padu prihoda
U građevinarstvu, kako pojašnjava Košćak, ozbiljniji poslovi se ugovaraju po godinu pa i godinu pol ranije u odnosu kada se izvode, tako da se posljedice pandemije mogu očekivati krajem ove i posebice iduće godine pa i početkom 2022. godine, čak i ako se nađe rješenje za ovaj veliki zdravstveni problem koji ima višestruki utjecaj na ljude i društvo.
- Upravo zbog prirode ugovaranja poslova, tijekom prvih devet mjeseci građevinska industrija nije pretrpjela značajan pad. Štoviše, čak je porasla za 3,4 posto u odnosu na prošlu godinu. Međutim, problemi počinju sada, tijekom zadnjeg kvartala ove i nastavit će se iduće godine. Naime, kod nas je još uvijek zamašnjak radova javna nabava, koja sada manje ugovara. U cestogradnji putem javne nabave Colas Hrvatska ugovara od 70 do 80 posto svih poslova godišnje, ali i većina ostalih građevinskih tvrtki dosta ovisi o poslovima kod kojih su investitori državna poduzeća, jedinice lokalne samouprave i slično, ukazuje Košćak, kojeg su začudile izjave o brzom oporavku građevinarstva.
Colas Hrvatska, kako objašnjava, ovogodišnje poslove uglavnom je ugovarao u drugoj polovici prošle godine, a nešto i u prvom kvartalu ove, dakle upravo pred izbijanje pandemije koronavirusa.
- Zahvaljujući ranije sklopljenim poslovima, sada radimo, doduše ipak manje nego u isto vrijeme prošle godine. Tada smo tijekom prvih devet mjeseci imali 264 aktivna projekta, a sada 40 projekata manje. Upravo zbog toga naši prihodi u prvih devet mjeseci manji su za 17 posto, ali vjerujem da ćemo to do kraja godine uspjeti smanjiti na desetak posto, zahvaljujući rezultatima listopada, studenog i prosinca. Međutim, to ne znači da ćemo godinu završiti s minusom, već ćemo ostvariti dobit, budući da smo racionalizirali troškove kroz dobra ulaganja te povećali efikasnost naših gradilišta. Nismo smanjili broj zaposlenika, kojih je u Hrvatskoj danas 306, što je čak nešto više nego u isto vrijeme prošle godine, ukazuje predsjednik uprave Colas Hrvatska.
Najviše prihoda, kako dodaje, graditeljstvo danas ostvaruje od ranije dogovorenih europskih projekata, koji se financiraju izvana, poput Pelješkog mosta i aglomeracija, koje EU podupire sa 70 - 80 posto, i to drži građevinare, budući da se već ugovoreni domaći poslovi polako prolongiraju za narednu godinu.
Zadržali zaposlenike
- Krajem kolovoza i u rujnu trebali smo početi radove na autocesti A4 Varaždin - Goričan, novomarofskoj zaobilaznici i mostu Tuhovcu. To su poslovi ukupne vrijednosti 12 milijuna eura. Međutim, javni naručitelji sve su te radove pomaknuli za jedan kvartal, tako da će obnova autoceste A4 vjerojatno krenuti u ovom mjesecu, a novomarofska zaobilaznica sigurno se neće početi graditi ove godine, ukazuje Košćak.
Ovaj pomak radova, kako napominje, neće na kraju biti i loš jer će ti radovi dobro doći u idućoj godini koja će za građevinare biti i izazovnija.
- Problemi za graditeljstvo nastupit će krajem ove i tijekom iduće godine jer rebalansom proračuna više neće biti toliko novca za graditeljske zahvate u niskogradnji, kao što je prvotno bilo predviđeno, budući da će se barem dio prebaciti u zdravstvo i socijalu, što je i razumljivo s obzirom na okolnosti. Isto to može se očekivati i u proračunima javnih poduzeća za iduću godinu, pogotovo dio koji se odnosi na cestogradnju, tako da će i to snažno utjecati na građevinarstvo, upozorava predsjednik uprave Colas Hrvatska.
Po broju ugovora za iduću godinu, koji bi se trebali sklapati u ovo vrijeme, zaključuje da prave posljedice ove krize, za građevinare tek stižu.
- Unatoč izazovima koji su pred svima nama, odgovorno se ponašamo. Trudimo se osigurati dovoljno posla, posebice iz privatnog sektora, koji čini do 30 posto prihoda tvrtki Colas Hrvatska. Cilj nam je zadržati zaposlenike i zato sustav nagrađivanja kreiramo na način da bude poticajan i motivirajući. Usprkos otežanim gospodarskim prilikama zbog Covida-19, poduzeće i dalje investira i razvija se, prateći svoju strategiju, tako da ćemo spremno dočekati normalizaciju poslovanja. Svake godine ulažemo od 10 do 15 milijuna kuna u opremu i strojeve pa nam tako do kraja godine dolazi jedan stroj od 3,5 milijuna kuna. Vodimo računa o tome da ostanemo na visokoj tehnološkoj razini i da spremno dočekamo nove izazove, zaključuje predsjednik uprave Colas Hrvatska.
Colas Hrvatska - prosječna plaća zaposlenika 12.400 kuna
Zašto Colas Hrvatska, unatoč padu prihoda, ne smanjuje broj zaposlenika i još ih dobro plaća, pitamo predsjednika uprave. - Iako će se kriza u graditeljstvu tek početi jače osjećati, ipak shvaćamo, poučeni iskustvom iz 2017. i 2018., kada su građevinski radnici odlazili izvan Hrvatske, da su nama glavni resursi u našoj branši upravo ljudi. Njihovim zadržavanjem planiramo spremno dočekati nastavak normalnih gospodarskih tokova i što je interesantno tek tada bi se moglo desiti daljnje urušavanje graditeljstva kroz slabljenje i propast trgovačkih društva, koja su do sad dobrim dijelom živjela od države kroz subvencije i akumulacije iz prethodnih vremena. Normalizacijom gospodarskih tokova po završetku pandemije, takva društva susret će se sa snažnijom konkurencijom koja dolazi izvana. Da bi spremno dočekali 2022. godinu i uhvatili se u koštac s konkurencijom, koja nam dolazi iz drugih država, Kine, Grčke Turske, a posebice BiH, moramo zadržati kvalitetne ljude. Mi možemo nastaviti raditi i s manjim brojem ljudi, jer smo dobro organizirani, imamo dobre resurse, vertikalno integrirani, imamo podršku korporacije Colas, uvodimo na tržište nove tehnologije i proizvode i dr. pa smo sposobni zadržati dobar nivo konkurentnosti.
Međutim, želimo zadržati ljude, a to možemo kroz adekvatno nagrađivanje. Danas Colas Hrvatska d.d. isplaćuje prosječno 12.400 kuna bruto primanja, čime su naša prosječna primanja gotovo za 25 posto iznad prosječne bruto plaće u Hrvatskoj. SSSH i HUP su ove godine, u jeku prvog vala korona krize, ispregovarali novi KU, temeljem kojeg su povećana materijalna prava zaposlenika. KU se sastoji od deset tarifnih razreda, odnosno grupa složenosti, a Colas Hrvatska u svakoj grupi ima plaće znatno iznad definiranih Kolektivnim ugovorom. Trenutno isplaćujemo plaće koje su od 15-22 posto iznad svakog pojedinog razreda. Osim toga, ove smo godine povećali i druga prava, kao što su terenski dodaci, koji su veći 20 posto, zatim naknadu za smještaj i prehranu na terenu, a uveli smo i kvartalni sustav nagrađivanja za radnike koji ovisi o poslovnom rezultatu tvrtke i osobnom angažmanu, poštivanju pravila zaštite na radu i dr. Na taj način, povrh plaće na ime stimulacije naši radnici mogu ostvariti do 5000 kuna. Osim toga, na kraju godine nagrađujemo „Kolege godine“, a u predlaganju onih koji se ističu po suradnji i kolegijalnosti sudjeluju svi zaposlenici, a i njihovi nadređeni, nabraja Košćak, koji napominje da o ostalim stvarima, kao što su regres i prijevoz, neće govoriti jer se to podrazumijeva.
Zašto Colas Hrvatska, unatoč padu prihoda, ne smanjuje broj zaposlenika i još ih dobro plaća, pitamo predsjednika uprave.
- Iako će se kriza u graditeljstvu tek početi jače osjećati, ipak shvaćamo, poučeni iskustvom iz 2017. i 2018., kada su građevinski radnici odlazili izvan Hrvatske, da su nama glavni resursi u našoj branši upravo ljudi. Njihovim zadržavanjem planiramo spremno dočekati nastavak normalnih gospodarskih tokova i što je interesantno tek tada bi se moglo desiti daljnje urušavanje graditeljstva kroz slabljenje i propast trgovačkih društva koja su do sad dobrim djelom živjeli od države kroz subvencije i akumulacije iz prethodnih vremena. Normalizacijom gospodarskih tokova po završetku pandemije, takva društva susret će se sa snažnijom konkurencijom koja dolazi izvana. Da bi spremno dočekali 2022. godinu i uhvatili se u koštac s konkurencijom, koja nam dolazi iz drugih država, Kine, Grčke Turske, a posebice BiH, moramo zadržati kvalitetne ljude. Mi možemo nastaviti raditi i s manjim brojem ljudi, jer smo dobro organizirani, imamo dobre resurse, vertikalno integrirani, imamo podršku korporacije Colas, uvodimo na tržište nove tehnologije i proizvode i dr. pa smo sposobni zadržati dobar nivo konkurentnosti. Međutim, želimo zadržati ljude, a da bi to možemo kroz adekvatno nagrađivanje. Danas Colas Hrvatska d.d. isplaćuje prosječno 12.400 kuna bruto primanja, čime su naša prosječna primanja gotovo za 25 posto iznad prosječne bruto plaće u Hrvatskoj.
SSSH i HUP su ove godine, u jeku prvog vala korona krize, ispregovarali novi KU, temeljem kojeg su povećana materijalna prava zaposlenika.
KU se sastoji od deset tarifnih razreda, odnosno grupa složenosti, a Colas Hrvatska u svakoj grupi ima plaće znatno iznad definiranih Kolektivnim ugovorom. Trenutno isplaćujemo plaće koje su od 15-22 posto iznad svakog pojedinog razreda.
Osim toga, ove smo godine povećali i druga prava, kao što su terenski dodaci, koji su veći 20 posto, zatim naknadu za smještaj i prehranu na terenu, a uveli smo i kvartalni sustav nagrađivanja za radnike koji ovisi o poslovnom rezultatu tvrtke i osobnom angažmanu, poštivanju pravila zaštite na radu i dr. Na taj način, povrh plaće na ime stimulacije naši radnici mogu ostvariti do 5000 kuna. Osim toga, na kraju godine nagrađujemo „Kolege godine“, a u predlaganju onih koji se ističu po suradnji i kolegijalnosti sudjeluju svi zaposlenici, a i njihovi nadređeni, nabraja Košćak, koji napominje da o ostalim stvarima, kao što su regres i prijevoz, neće govoriti jer se to podrazumijeva.
Sva prava i u preventivnoj samoizolaciji
- I mi imamo oboljelih od Covid-19, ali ne značajan broj. Četiri radnika su nam oboljela, dok su i četiri u samoizolaciji na temelju procjena liječnika, ali još osam na temelju naših procjena i međusobnog dogovora s njima. To je preventivna samoizolacija. Tim ljudima ostaju sva materijalna prava kao da rade. Ta preventivna samoizolacija traje sedam dana, nakon čega liječnici procjenjuju mogu li na posao ili idu u stvarnu samoizolaciju. Tu smo vrlo susretljivi. Nema destimuliranja. Želimo da nam ljudi ostanu zdravi i u dobroj psihičkoj kondiciji. Želimo biti odgovoran poslodavac i mogu reći da su i zaposlenici takvi i zadovoljni smo njihovim odnosom prema poslu u ovim uvjetima krize, naglašava Košćak.
- I mi imamo oboljelih od Covid-19, ali ne značajan broj. Četiri radnika su nam oboljela, dok su i četiri u samoizolaciji na temelju procjena liječnika, ali još osam na temelju naših procjena i međusobnog dogovora sa njima. To je preventivna samoizolacija. Tim ljudima ostaju sva materijalna prava kao da rade. Ta preventivna samoizolacija traje sedam dana, nakon čega liječnici procjenjuju mogu li na posao ili idu u stvarnu samoizolaciju. Tu smo vrlo smo susretljivi. Nema destimuliranja. Želimo da nam ljudi ostanu zdravi i u dobroj psihičkoj kondiciji. Želimo biti odgovorni poslodavac i mogu reći da su i zaposlenici takvi i zadovoljni smo njihovim odnosu prema poslu u ovim uvjetima krize, naglašava Košćak.
Društveno i socijalno osviješteni
- Društveno smo i socijalno osviješteni. Sponzorirali smo aktivnosti za razne udruge, za što smo izdvojili skoro 100.000 kuna. Posebno smo ponosni što smo u sklopu natječaja za sponzorstvo 2020. pod nazivom „Kvalitetan život u zajednici“ pomogli Udrugu za kreativno stvaralaštvo, Udrugu žena oboljelih na dojku i Udrugu za ranu intervenciju. Tu su i potpore za kulturne manifestacije na kojima smo prisutni. Uz to, imamo jako dobru suradnju s ovdašnjim sveučilištima i srednjim školama, tako da kroz različite programe stipendiramo učenike i tako osiguravamo kvalitetnu bazu budućih zaposlenika, dok studenti i učenici imaju plaćenu praksu, a imamo i nekoliko stipendista, ukazuje Košćak, dodajući da bi željeli potonje proširiti jer je je to baza za regrutiranje kadrova u građevinarstvu.
- Društveno smo i socijalno osviješteni. Sponzorirali smo aktivnosti za razne udruge, za što smo izdvojili skoro 100.000 kuna. Posebno smo ponosni što smo u sklopu natječaja za sponzorstvo 2020. pod nazivom „Kvalitetan život u zajednici“ pomogli Udrugu za kreativno stvaralaštvo, Udrugu žena oboljelih na dojku i Udrugu za ranu intervenciju. Tu su i potpore za kulturne manifestacije na kojima smo prisutni. Uz to, imamo jako dobru suradnju s ovdašnjim sveučilištima i srednjim školama, tako da kroz različite programe stipendiramo učenike i tako osiguravamo kvalitetnu bazu budućih zaposlenika, dok studenti i učenici imaju plaćenu praksu, a imamo i nekoliko stipendista, ukazuje Košćak, dodajući da bi željeli potonje proširiti jer je je to baza za regrutiranje kadrova u građevinarstvu.
