Udruga kreditnih dužnika Kreda i Udruga Franak priopćenjima su reagirale na nedavne izjave ministra financija Zdravka Marića o posljedicama konverzije kredita.
- Ministra Marića "brinu" posljedice konverzije i "suosjeća" s moćnim bankama jer će država imati manje prihode od poreza na dobit banaka, kako on procjenjuje u iznosu od 700 milijuna kuna što znači manji prihod banka u iznosu od 3,5 milijarde kuna. Taj "gubitak" po njemu nastaje zbog smanjenja obveza građana proizašlih iz izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju. Zaključujemo da je po ministru Mariću takav prihod države kroz porez izgleda jedini "zdravi" izvor prihoda državnog proračuna. Napominjemo da su banke nezakonitim povećanjem kamata uz istovremeni porast tečaja švicarskog franka, nezakonito uprihodile i iz Hrvatske iznijele 12 milijardi kuna ne plativši državi porez na dobit - napominju iz udruge Kreda.
Dodaju, između ostalog, da će banke na konverziji opet zaraditi te da će im HNB otpustiti dio rezervacija zbog smanjenog rizika nakon konverzije kredita te će im i troškovi rezervacija biti manji.
- Banke i dalje posluju s ekstra dobiti, koja u prvih šest mjeseci 2015. iznosi 1,5 milijardi kuna. Banke su u posljednje tri godine iz RH izvukle oko 50 milijardi kuna (što kroz izvlačenje dobiti, što kroz razduživanje prema maticama, što je jednako izvlačenju dobiti). Kako na to gledate, ministre Mariću, mislite li da bankama treba pružiti još jednu šansu da nezakonito uzimaju od građana i države? - ističu iz Krede i dodaju kako bi, da taj novac nije ukraden građanima i da je ostao u Hrvatskoj, pad BDP-a bio manji za približno 3 % i bilo bi na tisuće više zaposlenih.
- Ministar Marić izgleda da ne žali što su banke nezakonito podizale kamate i što su iznijele silan novac građana iz Hrvatske, njega brine što država nema više u tom nezakonitom poslu svoj dio kolača. Iz Udruge Kreda podsjećamo kako je potez njegovog prethodnika kroz smanjenje poreznih stopa i povećanje neoporezive osnovice povećao priljev novca u državnu blagajnu kroz povećanu potrošnju iz čega proizlaze pozitivne prognoze o rastu BDP-a, a čime se nezasluženo diče mnogi političari pa i nedodirljivi HNB - smatraju u Kredi.
Kako kažu, oslobađanjem dijela kućnih budžeta kreditnih dužnika otvara se mogućnost potrošnje i na druga dobra, a ne samo na bankarske "proizvode".
- Dakle gospodine ministre, ako ste izgubili na mostu, možete to dobiti na ćupriji, pa gledajte malo šire ili kako bi se reklo, od drveta ne vidite šumu. Naposljetku, pitamo se pripremaju li neki političari i moćnici već odavno put da banke od poreznih obveznika naplate sve ono što nisu (opet nezakonito) uprihodile zbog izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju - priopćeno je iz udruge Kreda.
Neslaganje s izjavom ministra Marića izrazila je i Udruga Franak.
- Napominjemo da je izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju odnosno donošenje „zakona o konverziji“, rezultat nezakonitog i nepoštenog poslovanja 8 najvećih hrvatskih banaka u stranome vlasništvu, a vezano uz toksične kredite u švicarskim francima. Iako efekt donošenja zakona na državni proračun postoji, ne slažemo se da se radi o teretu konverzije. Dapače, efekt konverzije potpuno je pozitivan za državu jer će dugoročne posljedice konverzije biti rast potrošnje, rast BDP-a, povećanje dobiti hrvatskih tvrtki, povećanje zapošljavanja, a posredno i veći priljev sredstava u državni proračun te kao krajnji rezultat deseci tisuća hrvatskih obitelji neće postati novim socijalnim slučajevima - ističu iz udruge Franak.
Dodali su kako se zaboravlja da je država dosad uprihodila po porezu na dobit, a na nezakonitim povećanjima kamata od strane banaka, preko 1 milijarde kuna ukupno više po svim valutama i kreditima u desetak godina.
- Međutim, iako je država „zaradila“ na porezu na dobit koju su banke nezakonito i bez osnova stekle, s druge strane je više izgubila padom potrošnje zbog neobračunatog poreza na dodanu vrijednost te uslijed toga dodatnim padom BDP-a. Stoga je država uslijed plasiranja CHF kredita itekako oštećena, baš kao i svi njeni građani. U razdoblju plasiranja CHF kredita, zbog prešutnog odobravanja nezakonita poslovanja 8 banaka od strane izvršne vlasti, dužnici u kreditima s valutnom klauzulom CHF gotovo svaku zarađenu kunu preusmjeravali su prema nezasitnim apetitima banaka, umjesto u potrošnju. Dio preplaćenih kamata na koji se obračunavao porez na dobit predstavljao je ekstra zaradu domaćih banaka u stranom vlasništvu. Međutim, drugi dio uvećanih anuiteta zbog rasta tečaja odlazio je direktno u inozemstvo u korist matičnih banaka, putem ugovorenih forward ugovora s valutnim swapom između domaćih i matičnih banaka. Na ta sredstva nije obračunat nikakav porez.
To je dovelo do toga da se efekt započete recesije pojača te do toga da je spirala pada BDP-a trajala gotovo 7 godina, jer u strukturi BDP-a potrošnja zauzima veliki udio, čak preko 60% - tvrde iz udruge Franak.
Smatraju da se ne radi o šteti za spomenute banke, kako je to izjavio ministar financija, već da se zapravo može govoriti o budućoj izmaknutoj nezakonitoj dobiti za banke.
- Zakon o konverziji kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima predstavlja zapravo zakon kompromisa. Iako je koristan državi i bankama, taj zakon oštećenim građanima vraća samo jedan dio nezakonite dobiti banaka, dok se problem vraćanja preplaćenih kamata na temelju pravomoćne sudske presude u kolektivnom sudskom procesu nije riješio. Dijalog o zakonu treba jedino voditi u smjeru popravljanja manjih propusta u zakonu zbog cjelokupne zaštite građana te u smjeru donošenja nove zakonske regulative za rješavanje metodologije izračuna fiksnog dijela kamate i povrata preplaćenih kamata za sve euro i kunske kredite u kojima su banke nezakonito povećavale kamatnu stopu - zaključuju iz udruge Franak.
