Na 22. sjednici Vlade RH ministar Kovač predložio je da se Hrvatskome saboru uputi izvještaj u vezi s predloženom Interpelacijom o radu Vlade Republike Hrvatske. U tome izvještaju su navedeni i detalji o konverziji CHF kredita na temelju izvještaja banaka o konverziji, priopćeno je iz Udruge Franak.
- U izvještaju su podaci općeniti, nije vidljivo što su to banke stvarno poslale, nego se iznose zbirni podaci koji nisu dovoljno precizni u jednome dijelu, pa se tako spominju zbirno glavnice i kamate, da bi se na kraju ukupan rezultat konverzije prikazao samo kroz smanjenje glavnice, a da se ukupni iznosi samih glavnica bez dospjelih kamata prije i poslije konverzije uopće ne vide u izvještaju - ističu iz udruge.
U priopćenju prenose i podatke iz izvještaja, uz napomenu da se ograđuju od točnosti navoda u izvještaju:
1. Ukupan iznos CHF kreditne aktive prije konverzije iznosio je 20,9 milijardi kuna, u ukupno 58.034 kredita.
2. Nakon konverzije, pod pretpostavkom da će konverziju izvršiti svi koji su je prihvatili, nova kreditna konvertirana aktiva iznosi 15,4 milijarde kuna. U izvještaju piše da se od toga 12,2 milijarde odnosi na realiziranu konverziju, a 2 milijarde kuna na još uvijek nerealiziranu konverziju. Budući da je 12,2 + 2 = 14,2 milijarde kuna, nije jasno gdje je još 1,2 milijarde kuna, ali pretpostavljamo da se radi o kreditima koji uopće neće biti konvertirani.
3. Ostvarena je preplata u 43.544 ugovora ukupno 1,1 milijarda kuna, i manjak u 10.109 kredita ukupno 59 milijuna kuna.
4. U izvještaju piše da učinak konverzije iznosi 6,6 milijardi kuna + 1 milijarda kuna (tu milijardu čini iznos preplate umanjen za manjak preplate) = 7,6 milijardi kuna. Tu se pojavljuje matematička nelogičnost. Ako je prije konverzije stanje bilo 20,9 milijardi, a nakon konverzije 15,4 milijarde, to znači da je učinak 20,9 – 15,4 = 5,5 milijardi kuna, a ako se tome pribroji efekt preplate i manjka, onda je to ukupno 5,5 + 1 = 6,5 milijardi kuna, a ne 7,6 milijardi kuna kao što se navodi u predloženom izvještaju, navode iz Udruge Franak.
Udruga Franak stoga je iznijela nekoliko zaključaka:
1. Velika većina CHF dužnika konverziju je prihvatila, njih oko 94%.
2. Preostale CHF glavnice smanjene su u prosjeku za 27%, i smanjenja se kreću uglavnom između 20% i 40%.
3. Preplate je ostvarilo cca. 80% dužnika, a manjkove cca. 20% dužnika.
4. Ako se preplate dodaju na iznose smanjenja glavnica, može se reći da su preostale glavnice indirektno dodatno smanjene u prosjeku za još 5%, i to za 80% dužnika.
5. Banke će na temelju konverzije imati „trošak“ od 5,2 milijarde kuna, jer će im se 1,3 milijarde preostalog „troška“ refundirati kroz oslobođenje od poreza.
- Moramo ponoviti još jednom da banke na kraju nisu izgubile ništa. Ukupno je preplaćeno cca. 3 milijarde kuna nezakonito naplaćenih kamata, ako se tome dodaju 2 milijarde zateznih kamata, banke su prije konverzije CHF dužnicima bile dužne cca. 5 milijardi kuna. Država im posredno vraća 1,3 milijarde kuna kroz oprost poreza na dobit. Ukupni „trošak“ banaka na konverziji je 6,5 (a ne 7,6 – netko se kod ministra Kovača „zabunio“ u oduzimanju) milijardi kuna. Arbitraža u Washingtonu je neprihvatljiva, jer ta arbitraža između ostaloga ne bi razmatrala proporcionalnost u dobitima i gubicima, nego bi razmatrala samo uložene investicije i „gubitak“ investitora odnosno vlasnika banaka. Ako se sagleda zadnjih 11 godina možemo zaključiti da su banke u tih 11 godina ostvarile ukupnu dobit od 32 minus 6,5 = 25,5 milijardi kuna, s tim da će im se još 1,3 milijarde vratiti kroz oslobođenje poreza, pa će već u sljedeće dvije-tri godine banke imati samo na temelju oprosta poreza neto dobit od 1,3 milijardi kuna. Arbitraža mora biti spriječena. Jedini koji mogu i smiju imati ovlast u pravnim procesima u vezi s konverzijom jesu hrvatski i EU sudovi. Na tome vlast mora poraditi, i mora po potrebi donijeti i potrebne zakone - navodi se u priopćenju Udruge Franak.
