Zahvaljujući građanima, ali i Čistoći, Grad Varaždin uspio je ostvariti propisano smanjenje količina miješanog komunalnog otpada u prošloj godini i stoga neće plaćati penale, odnosno propisanu naknadu, za razliku od nekih drugih koji nam se stavljaju na nos ili nude kao uzor, naglasio je varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok osvrćući se na rezultate kod odvojenog prikupljanja komunalnog otpada, koji su tijekom prošle godine postignuti na gradskom području.
-Iz godine u godinu imamo sve manje količine miješanog komunalnog otpada za odlaganje, gleda li se referentna 2015. godina, kada je miješanog komunalnog otpada u Varaždinu bilo 10.155 tona. Pretprošle godine bilo da je MKO-a 7.983 tone, a prošle 6.698 tone, što znači da su građani primarnom selekcijom na kućnom pragu 2018. odvojili 29 posto otpada, a lani 44,1 posto, dok su količinu miješanog komunalnog otpada tijekom četiri godine smanjili za 34 posto, ukazao je Davor Skroza direktor Čistoće Varaždin, napominjući da je riječ o neslužbenim rezultatima, budući da za službene treba verificirati Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, što će se dogoditi krajem godine.
Pohvaljujući spremnost i odgovornost građana, kao i Čistoću, koja je provodi sustav zbrinjavanja otpada, Čehok je rekao da su oni zaslužni što se uspjelo ostvariti ono što je država nametnula gradovima i općinama koji su dužni, neovisno o svojim mogućnostima i uvjetima, uspostaviti sustav gospodarenja otpadom sa što manje mješovitog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta.
-U kratkom roku uspjeli smo doći do toga da je količina MKO-a od 216 kg/godišnje po stanovniku, kako je bilo 2015., smanjena na 140 kg/godišnje, koliko je bilo lani. Dakle, sada se u crnu kantu baca skoro pola otpada manje i to je smisao zakona, a ne da se samo povećava količina otpada u primarnoj selekciji. Neki gradovi, koji nam se stavljaju na nos i nude kao uzrok, plaćat će poticajnu naknadu jer nisu u dovoljnoj mjeri smanjili količine otpada u crnim kantama, iako su povećali količine otpada obuhvaćenog primarnom selekcijom time što su, primjerice, preuzimali i biološki otpad, koji građani mogu sami zbrinuti. A penali nisu mali - kreću se od jedne do pet kuna po stanovniku - ukazao je gradonačelnik te naglasio da je Varaždin, što se tiče smanjenja MKO-a, pri samom vrhu.
Posebno je napomenuo da je tendencija u Europi da se s rastom standarda građana ne povećava količina otpada koji stvaraju. Tako je, kako je dodao Skroza, ukupna količina prikupljenog otpada u Varaždina ostala otprilike ista kao i 2015. godine.
--Tako smo 2015. imali 10.155 tona MKO-a i 1.034 tone reciklabilnog otpada, kao što su papir, plastika, metali, tekstil i staklo, odnosno ukupno 11.242 tone. Prošle je godine ukupna količina iznosila 11.984 tone, od čega je MKO-a bilo 6.698 tona, dok je reciklabilnog otpada bilo 3.164 tona. Dakle, vidi se kako je porastao omjer u korist reciklabilnog otpada jer se izdvaja iz MKO sve više toga što se može iskoristiti, poput stakla, papira i plastike. Omjer bio još bolji da se računa biološki otpad koji građani samo zbrinjavaju, rekao je Skroza te napomenuo da MKO iz Varaždina ide u Garešnicu i Piškornicu, do izgradnje RCGO-a u Piškornici.
Kako je dodao Robert Briški, građani prema zakonu nisu dužni predavati biološki otpad koji mogu sami zbrinuti u svojim kompostanama, na što ih mogu poticati jedinice lokalne samouprave.
-Upravo zbog toga se razliku količine zbrinutog otpada i stoga treba biti oprezan kod usporedbi, upozorio je Briški te napomenuo da zbog toga postoji određeni nered kod prikazivanja rezultata zbrinjavanja otpada.
Ove godine u Varaždinu se očekuju još bolji rezultati kod zbrinjavanja otpada, odnosno da će se za 800 tona dodatno smanjiti količina MKO-a, kao što se to i traži Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom u kojoj stoj da za 2020. granična količina miješanog komunalnog otpada iznosi 58 posto MKO iz 2015. godine. Jedan od razloga za to su i novi spremnici za otpad, kojih se nabavljaju zahvaljujući prijavama na natječaje koje raspisuje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
-U sklopu programa konkurentnost i kohezija, Fond je raspisao natječaj za kontejnere za staklo, zatim za kontejnere za papir i plastiku te posude od 120 litara za domaćinstva. Nažalost, potonji natječaj je propao, ali prošli su natječaji za kontejnere, ukazao je Skroza.
Kako je dodao Čehok, nakon što je između Grada i Fonda potpisan zapisnik o preuzimanje 16 spremnika za odvojeno prikupljanje stakla, tzv. zvona za staklo su danas i isporučena, a prema terminskom planu, 19. ožujka očekuje se i isporuka plastičnih kontejnera zapremine 1.100 litara, od čega 50 komada će biti za papir, a 100 komada za plastiku, dok u narednom razdoblju Grad Varaždin treba ukupno dobiti 18.024 kontejnera.
-Ovo je EU projekt koji provodi Fond, a ne Grad Varaždin koji se na njega javlja. Nakon toga, Fond sam prema propisanoj metodologiji izračunava koliko još kontejnera prijavitelj treba dobiti da bi mogao ispuniti ciljeve koji su postavljeni kod zbrinjavanja otpada, ukazao je Čehok te dodao da Grad Varaždin kontejnere sufinancira sa svega 15 posto, što je bitna razlika u odnosu na one koji plaćaju i 50 posto.
Usporedno s nabavkom kontejnera, radi se i na sustavu podzemnih spremnika. Za 20-ak lokacija treba izdvojiti oko četiri milijuna kuna, a to se misli osigurati raspisivanjem obveznica.
-Naravno, neće se sve odjednom postaviti. Najprije krećemo s neuralgičnim točkama kao što su one u Trakošćanskoj i POS naselju, budući da tu svoj otpad odlaži i drugi građani i tako stvaraju nered, upozorio je Čehok.
Još veći iskorak na području zbrinjavanja otpada u Varaždinu trebao bi se dogoditi uspostavom sortirnice za reciklabilni otpad, odnosno papir, plastiku i sl.
- Imamo projekt za sortirnicu, koja bi zbog građevinskih i drugih radova mogla koštati, kao se procjenjuje, 58 milijuna kuna. Projekt ćemo prijaviti Fondu, koji za to daje do 50 milijuna kuna, dakle može se doći do potpunog iznosa, naglasio je Zlatan Avar, zamjenik varaždinskoga gradonačelnika, dodajući da bi sortirnica, koja je u početku teško isplativa, bila za područje cijele županije.
