Europska komisija je u utorak objavila prvu europsku strategiju za plastiku koja je dio postupka prelaska Europske unije na kružno gospodarstvo.
Strategija ima za cilj stvaranje zajedničkih pravila za biorazgradivu i kompostabilnu plastiku, zabranu oxo-plastike koja bi, također, trebala biti biorazgradiva, ali kritičari kažu da se razbija u sitne komadiće i ostaje u okolišu, kao i ograničavanje uporabe mikroplastike u proizvodima poput kozmetike.
Strategija za plastiku EU-a uključuje i daljnje planove za podnošenje zakonskih prijedloga do svibnja 2018. godine kako bi se ograničila uporaba određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu.
Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec, koji je izvjestitelj Zelenih/ESS-a za zakonodavni paket kružne ekonomije, smatra kako u gospodarstvu Europske unije nema prostora za jednokratnu plastiku.
- Jednokratna plastika stvara široku lepezu ekoloških problema i stoga pozdravljam sve prijedloge koji će smanjiti njezinu upotrebu - rekao je.
Među ostalim, dodao je da u skladu s novim planovima, do 2030. godine sva će plastična ambalaža na tržištu EU-a biti prikladna za recikliranje, potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu će se smanjiti, a upotreba mikroplastike će se ograničiti čime će se spriječiti daljnji porast otpada u morima i oceanima.
Inače, u Europi svake godine nastane 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30 posto prikuplja radi recikliranja. U svijetu plastika čini 85 posto otpada na plažama. Plastika se čak uvlači građanima u organizam, a još nije poznat zdravstveni učinak mikroplastike koja se nalazi u vodi i hrani.
Donesenom strategijom za plastiku promijenit će se način na koji se proizvodi dizajniraju, upotrebljavaju i recikliraju u EU-u.
- Nažalost, Komisija nije uključila planove za poduzimanje snažnih mjera za ograničavanje opasnih tvari koje se koriste u plastici. Umjesto stalnog korištenja naslijeđenih tvari putem recikliranja, Europska unija bi trebala usvojiti drugačiji pristup - izbaciti toksičnost iz proizvoda, a zatim smanjiti upotrebu, ponovno iskoristiti i reciklirati - poručuje Škrlec.
Uvođenje poreza na plastiku sve češće se spominje kao mogućnost prema riječima povjerenika Oettingera i Velle, ali još uvijek nije obuhvaćen novom strategijom o plastici.
- Dobro osmišljen porez mogao bi biti jedan od instrumenata za postizanje ciljeva zaštite okoliša i osiguranja proračunskih prihoda. Podržavam uvođenje ovakve mjere prvenstveno po principu da zagađivači plaćaju - zaključuje Škrlec.