- U Varaždinskoj županiji godišnje zbog ovisnosti liječimo oko 250 osoba, od čega je 80 posto starijih opijatnih ovisnika, već poznatih u sustavu i koji su duži niz godina u tretmanu. Oko 20 posto nam svake godine čine neopijatni ovisnici, među kojima je i najveći dio novopridošlih. Tu su uglavnom ovisnici o kanabinoidima, dakle o marihuani i srodnim produktima, a najčešće je riječ o mladim osobama, od 15 do 25 godina starosti. To je zapravo preventivni rad koji se događa posredstvom represivnog aparata, budući da oni nikada ne dolaze sami na liječenje, već isključivo ako ih uputi obitelj ili represivni sustav koji ih otkrije u posjedovanju ili konzumaciji, za to nam je i važna suradnja s policijom. Stoga mi porast dolazaka na liječenje nećemo interpretirati kao problem, jer znamo da problem postoji, već to zapravo interpretiramo kao produkt njihovog dobrog preventivnog rada - istaknula je dr. Irena Stipešević Rakamarić, zamjenica ravnatelja županijskog Zavoda za javno zdravstvo, na tribini "Prevencija ovisnosti kod mladih", održanoj u petak u Županijskoj palači.
Alkohol je lako dostupan
Tribinu je organizirao Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije - Odjel za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, u suradnji s Referentnim centrom Ministarstva zdravstva za bolesti ovisnosti, a sudjelovali su stručni suradnici škola, koordinatori za školske preventivne programe, liječnici i drugi zdravstveni djelatnici, psiholozi, pedagozi, socijalni radnici, djelatnici u sustavu policije i pravosuđa, članovi županijskog Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droga i drugi koji se u svom radu dotiču problematike ovisnosti kod mladih.
Istraživanja često pokazuju da je alkohol zbog dostupnosti najčešće sredstvo ovisnosti koje mladi konzumiraju.
- Maloljetnici lako dolaze do svih vrsta alkohola, što znači da izostaje kontrola provedbe, i to od strane komunalnih redara i ugostiteljskih objekata. Usto, tolerantan stav društva prema alkoholu i podcjenjivanje njegovog adiktivnog potencijala i kod mladih i kod starijih je veliki problem. Mi imamo grupu, odnosno savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme, u kojem je terapeut medicinski tehničar iz Centra za ovisnosti, međutim, tu je riječ uglavnom o starijim osobama. Izostaje nam mogućnost detekcije mladih osoba s tim problemom. To je moguće kroz suradnju s psihijatrijskim odjelima, gdje se takve osobe mogu zaprimiti zbog intoksikacije alkoholom. Međutim, kod velikog broja mladih taj se problem vrlo često skriva unutar obitelj, ne reagira se pravovremeno, stoga je to potrebno osvijestiti i kod roditelja - napomenula je dr. Stipešević Rakamarić.
Dodala je kako je rašireno pogrešno uvjerenje da kanabinoidi ne uzrokuju ovisnost.
- Postoje jasne posljedice koje konzumacija kanabinoida, osobito redovna i učestala, uzrokuje kod mladih osoba, a to je podbacivanje u školskom i akademskom uspjehu, javlja se amotivacijski sindrom koji zatim bitno utječe na mladu osobu u nastavku školovanja i života - ukazala je dr. Stipešević Rakamarić.
O prevenciji ovisnosti kod mladih govorio je prof.dr.sc. Zoran Zoričić, dr.med.spec. psihijatrije, subspec. adiktolog iz KBC-a Sestre Milosrdnice.
Pogrešno je govoriti "Nemoj"
- Ne treba mistificirati i govoriti da ima sve više mladih s problemom ovisnosti, bilo je toga i ranije, samo su danas možda trendovi malo drugačiji. Tako se danas pije godinu-dvije ranije negoli je to bilo nekada. Kod mladih pritom govorimo o eksperimentiranju, ne o ovisnosti. No, važno je reći da je svako pijenje kod mladih rizično, zbog niske tolerancije na alkohol - naglasio je dr. Zoričić.
Ukazao je da je okvir problema povezanih s alkoholom značajno veći negoli je to sam pojam alkoholizma, stoga je i cilj ovakvih skupova dodatno educirati stručnjake koji rade s mladima, najčešće u školama ili institucijama, kako doprijeti do takvih mladih ljudi i kako im kvalitetno prenijeti poruku.
- Praksa je pokazala da je definitivno pogrešno govoriti im "Nemoj!", jer kod mladih u pubertetu izražen je sukob s autoritetima, s odraslima, s ocem i sa svima koji projiciraju njegov lik. Ako im se kaže "Nemoj", oni će napraviti upravo suprotno kako bi srušili taj autoritet. Treba im reći da, ako žele biti "veliki", to sa sobom nosi i odgovornost. Preuzmi odgovornost, prouči sredstvo i dilemu, unaprijed znaj što će se dogoditi i što riskiraš ako to uzmeš, te donesi odluku. Oni moraju znati da biti "veliki", odrasla osoba, sa sobom u kompletu nosi i odgovornost. To je poruka koju moramo prenijeti mladima. Educiraj se i budi odgovoran. Samo na taj način možemo doprijeti do njih, a dociranje i zabrane su kontraproduktivni - pojasnio je dr. Zoričić.
Psihologinja Mirjana Vincek – Škvorc iz županijskog ZZJZ-a predstavila je dva projekta povezana s mentalnim zdravljem.
- Projekt "Mentalno je važno" je naš lokalni projekt, a drugi je "Pomozi da" Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Oba su projekta usmjerena na mentalno zdravstveno opismenjavanje. To znači da pokušavamo educirati roditelje i odgojno-obrazovne djelatnike da lakše prepoznaju poteškoće mentalnog zdravlja svoje djece i učenika kako bi mogli pružiti psihološku prvu pomoć, dakle nestručnu intervenciju, ali kojom se može pružiti puno podrške i spriječiti ozbiljnije poremećaje mentalnog zdravlja - kazala je Vincek Škvorc i pojasnila da su u sklopu projekata osmišljena predavanja s različitim temama.
- Kad razvijamo različite roditeljske vještine, ujedno preveniramo različite poteškoće mentalnog zdravlja djece. Projekt "Pomozi da" usmjeren je na odgojno-obrazovne djelatnike koji u prvoj fazi kroz on-line edukaciju stječu znanja kako bi mogli biti podrška svojim učenicima. U drugoj fazi projekta održat će se trodnevna edukacija s radionicama na kojima će sudionici naučiti kako lakše prepoznati mentalne poteškoće i uvježbati kako pritupiti učenicima, što i kako reći i podržati učenike te ih usmjeriti na stručnu pomoć - pojasnila je, dodavši da se na tim radionicama uglavnom govori o internaliziranim poremećajima kao što su anksioznost ili depresija, koje je teže uočiti kod djece nego poremećaje ponašanja pa je i teže takvom djetetu dati podršku kakvu treba.
