Je li i u Varaždinu, kao u Gospiću, poduzeće Tipos resurs Josipa Šinceka zbrinjavalo otpad mimo propisa, a posebno onaj s opasanim tvarima, pitanje su koje se ponovno nametnulo nakon prošlotjednog istupa Miroslava Markovića, saborskog zastupnika i zamjenika varaždinskog gradonačelnika, koji je i ranije ukazivao na poslovanje tog poduzeća, ali je ovaj put iznio i dokumente koji pokazuju da je poduzeće bilo prijavljivano i kažnjavano zbog propusta do 2019., ali ne i kasnije..
S 50 na 21.000 tona
-Dozvolu je poduzeće dobilo da u svakom trenutku u Varaždinu može imati uskladišteno 5.000 tona otpada, no utvrđeno je 6.500 tona, znači, 1.500 tona više od dozvoljenog. I ne samo to, nego 700 tona je bilo nekog opasnog otpada koji nije definiran, rekao je Marković na N1 te spomenuo medicinski otpad i iskaz vozača, koji je tvrdio da su bačve s opasnim tvarima zakapane na području bivše tvornice Mundus, mjestu na kojem je poslovalo poduzeće Tipos resurs do 2024. godine.
Da nemaju saznanja o nikakvim zakopanim bačvama pa tako ni 30 tona boja i lakova, kako je objavio tabloid 24 sata, Državni inspektorat nam je odgovorio još u travnju. Međutim, to ne znači da se u Mundusu poslovalo (uvijek) sukladno propisima. Dapače, sudeći prema dokumentima koje je pribavio Marković.
Osnovan kao j.d.o.o za trgovinu i posredovanje otpadnim sirovinama sa sjedištem u Pavlinskoj 5 dvije godine ranije, Tipos resurs seli 2015. svoje sjedište u unajmljeni prostor bivšeg Mundusa. Iste godine u lipnju, nakon očevida pogona, pomoćnica pročelnika za zaštitu okoliša u Upravno odjelu za poljoprivredu i zaštitu okoliša Ivana Dukši izdaje poduzeću Tipos resurs Dozvolu za gospodarenje otpadom, i to razvrstavanje, prešanje i drobljenje (R12) i privremeno skladištenje (R13) dvadesetak vrsti otpada, uglavnom plastike, drva, stakla, papira, gorivog otpada u količinama od 50 do 500 tona. Međutim, samo godinu kasnije količine povećava na čak 21.000 tona, i to za baš svaki od već 74 vrste otpada!
Dozvola ukinuta pa odmah vraćena
No, nije sve išlo tako glatko Tipos resursu, koji je od početka poslovao s riječkim tvrtkom Gospodarenje otpadom, a od 2017. i Komunalcem Davor gdje odvozi stotinjak tona otpada te Piškornica SO, koja prima više tisuću tona.
Krajem 2016. nedostatke u pogonu utvrđuje inspektor zaštite od požara PU varaždinske, koja o tome obavještava Službu inspekcijskog nadzora zaštite okoliša ministarstva zaštite okoliša i energetike. U Mundus dolazi i inspektor zaštite okoliša te nalazi otpad koji je već trebao biti odvezen u (pre)punim skladišnim prostorima: 6.500 umjesto dozvolom dopuštenih 5.000 tona, pri čemu 68 tona neopasnog otpada uvezeno iz Austrije te 1.400 tona iz Italije i Slovenija. Uz to, utvrđuje da je tijekom 2017. i 2018. preuziman otpad Opće bolnice Zabok te Kemis Termocleana, tvrtke koja se bavi i opasnim otpadom.
Budući da nedostaci nisu uklonjeni u roku od mjesec dana, temeljem prijedloga Ministarstva zaštite okoliša, odnosno nalaza inspektora zaštite okoliša iz listopada 2018., savjetnica za zaštitu okoliša u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Ivana Dukši 21. siječnja 2019. donosi rješenje kojim Tipos resursu ukida dozvolu za gospodarenje otpadom koju je izdala 2015. godine. U rješenju se, uz ostalo, navodi da poduzeće ne raspolaže uređajima za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom, nema sustav protupožarne zaštite, ne skladišti otpad na propisani način….
Međutim, nakon očevida na području bivšeg Mundusa kojem je bio nazočan i predstavnik Grada Varaždina, već 26. veljače 2019. Duški izdaje Tipos resursu novu dozvolu za gospodarenje otpadom, pri čemu se navodi da je tvrtka kažnjena za četiri prekršaja, ali nema zabranu obavljanja djelatnosti.
Varaždin bi trebao biti miran
Iako je su inspekcije dolazile i nakon 2019. na lokaciju bivšeg Mundusa, javno nije poznato da bi Tipos resurs bio prijavljivan i kažnjavan. Dakle, ispada da je radio bez problema. Možda zato što je počeo raditi sukladno propisima i zakonima. A možda i nije, ali je funkciju glavnog državnog inspektora od 28. ožujka 2019. godine počeo obnašati dr. sc. Andrija Mikulić, koji je navraćao u Varaždin. Primjerice, bio je na dočeku 2023. u haustoru zgrade u kojoj živi Šincek, koji ga je kasnije prozvao za mito, kao i još neki poduzetnici, što je bio i razlog njegovog uhićenja.
Što je zapravo bilo, znat će se za nekoliko godina. Još nije gotova istraga protiv Mikulića, kao i Šinceka i njegove supruge, koji su gotovo cijelu prošlu godinu bili u pritvoru zbog sumnji ne nezakonitosti u zbrinjavanju otpada.
Međutim, kao što pokazuju događanja u Gospiću, već bi se trebalo znati kakav je sve otpad odlagan i na lokaciji bivšeg Mundusa sve do trenutka kada poslovanje tu više nije bilo moguće zbog nesuglasica s vlasnikom nekretnine, a posebice ima li taj otpad utjecaj na okoliš. Doduše, postoje uvjeravanja da je Varaždinu nema opasnog otpada, odnosno zagađivanja.
- Što se tog dijela tiče, Varaždin bi u ovom trenutku trebao biti mirniji za razliku od Gospića, gdje imamo nalaz Geotehničkog fakulteta koji je stravičan. Ovdje u Varaždinu je malo drugačija priča jer je analizom, koja se radila za potrebe žurnog postupanja inspektorata, utvrđeno da se može normalnom procedurom raspisati javnu nabavu za odvoz 3500 tona otpada na površini Mundusa i to je u tijeku, istaknuo je prošli tjedan Marković, ali i pozvao na javnu objavu analize i kontrolu tla.
Od Ženeve i Nürnberga pa do remetinečkog pritvora
Otpad se Josip Šincek bavi godinama. Još prije petnaestak godina dovodilo ga se u vezu sa čakovečkom tvrtkom za razvrstavanje i obrađivanje komunalnog otpada Eko tersus (kasnije Terracor grupa), koju je 2009. godine osnovao Saša Kolarić, a prije stečaja 2014. imala je u Petrinji sortirnicu u kojoj je izbio požar, što je izazvalo revolt građana i vlasti. No, Šincek je tada nastupao prvenstveno kao inovator, ističući svoju inovaciju, novi građevinski materijal koji, umjesto šljunka, sadrži mljevenu plastiku te se u nekim slučajevima može koristiti umjesto betonskih blokova.
-U mom rodnom kraju Novom Sela na Dravi nalazi se odlagalište otpada i upravo tamo je počelo moje zanimanje za plastiku kao materijal. Promatrajući količine odbačene plastike, počeo sam razmišljati o tome koliko je zapravo nelogično da se materijal, koji je toliko trajan i tehnološki razvijen, smatra bezvrijednim čim završi kao otpad. Dugo sam se pitao zašto se ogromne količine plastike zakapaju na odlagalištima otpada, kada je riječ o materijalu koji praktički ne nestaje, rekao nam je svojedobno Josip Šincek, ističući da za projekt plastičnog agregata Eko-Mundus dobivao priznanja na sajmovima inovacija u Ženevi i Nürnbergu.
Nekako u vrijeme kada Terracor grupa odlazi u stečaj, Šincek preuzima vođenje Tipos resursa, tvrtke koju je godinu ranije osnovala Monika Stevanović, današnja supruga koja se za njega udala 2016. i uzima njegovo prezime. Tipos resurs, varaždinsko poduzeće koje je poslovalo s riječkim Gospodarenje otpadom, kojeg 2019 preuzima Darko Stevanović, seli 2016. svoje poslovanje iz Pavlivske 5 u unajmljeni prostor propalog Mundusa, u nekadašnjoj Miškinonoj, a danas Podravskoj ulici.
Izuzme li se prekršajne kazne, Tipos resurs, koji je 2023. imao prihod od 1,5 milijuna eura, nije imao problema u Mundusu sve dok tvrtka Mundus nova projekt, novi vlasnik nekretnine u Podravskoj, nije počeo s pripremama radi prenamjenu nekretnine i otkazivanje najma.
Novu lokaciju za poslovanje Šincek nalazi u Gospiću, Bilajska 50. Ne slučajno. Tu još 2020. njegov poslovni partner Nenad Bakliža osniva tvrtku Tipos transporti i logistika, koja je iste godine preimenovana u Plastruktor. Ta tvrtka, koju je 2024. preuzeo Ivica Vjadić, kupuje dio kompleksa bivšeg PPK Velebit. Tu su se trebali, kako je najavljivao Šincek, proizvoditi burobrani i kuće od recikliranih materijala za koje je dobio priznanja, dakle mješavine cementa i plastike.
Osim obitelji stradaloj u potresu na Banovini, svoje kuće Šincek nudi Pašku Dodiću za njegov projekt u Lici. To im se toliko dopalo da Franciska Dodić prodaje Moniki Šincek dio tvrtke Izoxeco koja je trebala razvijati novi materijal. Istovremeno, novi posao je pred Josipom Šincekom i Paškom Dodićem, koji je vlasnik zemljišta kamenoloma kraj Benkovca. I tu Šincek želi novi građevinski materijal od plastike kojeg dovozi CE-ZA-R i druga poduzeća. Na području kamenoloma planiraju solarnu elektranu na podlozi od njegovog materijala.
Problemi počinju, kako je rekao Šincek u istrazi tijekom koje je dobrim dijelom bio u Remetincu, kad svoje zahtjev daje glavni državni inspektor Andrija Mikulić, kojemu bi za oko zapeo upravo projekt u bivšem kamenolomu pa dolazi u Gospić, kao i u Varaždin…
