Danas, 1. studenoga obilježava se blagdan Svih svetih (Sesvete, Sisveti ili Sisvete, lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum), svetkovina u Rimokatoličkoj crkvi kojom se slave svi sveci - ne samo oni koji su već kanonizirani, već i oni koji to još nisu.
Svi sveti je dan spomena na kršćanske mučenike, a počeo se slaviti u 4. stoljeću, kada se slavlje održavalo u nedjelju nakon blagdana Duhova, što se zadržalo u pravoslavnim crkvama. Papa Grgur III. (731. - 741.) premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom Samhain, koji je označavao početak nove godine.
U kalendaru Katoličke crkve blagdan Svih svetih označen je kao svetkovina, a ujedno je i neradni dan u Republici Hrvatskoj. Uz ovaj se blagdan veže običaj obilaska grobova članova obitelji i dragih osoba. Grobovi se ukrašavaju cvijećem, a u spomen na umrle, uz molitvu, pale se i svijeće.
Ipak, u Crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenoga. Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998. godine sv. Odilo službeno je uveo u Cluny. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311. godine. Dušni dan najčešće se obilježava misama zadušnicama.
