Hrvatski će radnici odlaziti u prijevremenu mirovinu sa 64 godine, a u starosnu sa 67 godina života – najvažnija je promjena s kojom će Oreškovićeva Vlada izaći pred Bruxelles, ali i domaću javnost, piše Večernji.hr.
Prezentacija koju su članovi Vlade održali pred socijalnim partnerima pokazuje da je Vlada odlučila prihvatiti sve tri sugestije Europske komisije vezane uz uvjete umirovljenja.
Od iduće će se godine ubrzati ujednačavanje radnog vijeka muškaraca i žena tako što će žene svake sljedeće godine raditi šest mjeseci dulje dok se 2023. godine ne izjednače s muškarcima. Nakon toga će i muškarcima i ženama radni vijek postupno rasti za šest mjeseci te će svi od 2028. godine raditi punih 67 godina – što je deset godina ranije nego što je planirala Milanovićeva Vlada. Tako bi žene rođene 1958. godine tek 2023. ostvarile uvjete za starosnu mirovinu, kad napune 65 godina života, a ne 2020. kako propisuje sadašnji zakon.
Svi koji su rođeni 1961. godine i kasnije prvi uvjet za prijevremenu mirovinu steći će kada navrše 64 godine, a u starosnu će odlaziti sa 67 godina života. Skraćenje razdoblja u kojemu se najranije može ići u prijevremenu mirovinu s pet na tri godine najveći je udar na mirovinska prava radnika ostanu li bez posla.
Nadalje, planira se i 50-postotno smanjenje broja opasnih i napornih zanimanja koja imaju pravo na beneficirani staž – sa stotinjak na 50.
– Apsolutno smo protiv bilo kakvih promjena, a posebno bi bilo šokantno skraćenje roka za prijevremenu mirovinu na tri godine, ako je to točno. Europska komisija nema ingerencija nad mirovinskim pravima, a predsjednik Vlade nepotrebno se ‘prostro’ pred njima i prije nego što su počeli razgovori sa socijalnim partnerima – kaže sindikalac Krešimir Sever. Po ovome, za ista radna mjesta borit će se djedovi i unuci.
Također, najavljeno je i uvođenje poreza na nekretnine, ali ne od 2017., kako je najavljivao premijer Orešković, nego od 2018.
