U Hrvatskoj je do sada zabilježeno sedam oboljelih sa COVID-19 bolesti, ukupno 4 oboljela u Rijeci i 3 u Zagrebu. Prvooboljeli je hrvatski državljanin iz Zagreba koji se se zarazio tijekom boravka u Italiji (Milano, pokrajina Lombardija). Dvoje oboljelih iz Zagreba su bliski kontakti prvooboljelog. Treći bolesnik se zarazio tijekom boravka u Italiji (Parma). Troje oboljelih iz Rijeke su bliski kontakti trećeoboljelog.
Dana 25. veljače 2020. u Hrvatskoj je dijagnosticiran prvi bolesnik koji je obolio od bolesti uzrokovane novim koronavirusom. Radi se o novom tipu koronavirusa, koji je službeno nazvan SARS-CoV-2, a koji je krajem prosinca 2019. godine uzrokovao grupiranje oboljelih od upale pluća u gradu Wuhan, u pokrajini Hubei, u Kini. Oboljeli su imali povišenu temperaturu i simptome od strane dišnog sustava u vidu kašlja i otežanog disanja s radiološkim nalazom infiltrata obostrano na plućima. Bolest koju uzrokuje SARS-CoV-2 nazvana je koronavirusna bolest 2019, kratica COVID-19 (eng. Coronavirus Disease 2019).
Epidemija COVID-19 se u dva mjeseca proširila i na druge kineske pokrajine, ali i izvan Kine, na područje Jugoistočne Azije, Zapadnog Pacifika, Australije, Europe, Sjeverne Amerike i Afrike. Za sada se zaraženim područjima smatraju slijedeće države i pokrajine: Kina, Južna Koreja, Iran, Hong Kong, Japan, Singapur te talijanske pokrajine Lombardija, Veneto, Emilia Romagna i Pijemont, no ovi podaci se gotovo svakodnevno ažuriraju.
Europske zemlje u kojima je potvrđena bolest uzrokovana novim koronavirusom (izvor ECDC): Italija sa 1128 oboljelih, Njemačka (111), Francuska (100), Ujedinjeno Kraljevstvo (23), Španjolska (66), Austrija (10), Švicarska (18), Hrvatska (7), Belgija (1), Finska (3), Grčka (7), Rumunjska (3), Estonija (1), Litvanija (1), Monako (1), Nizozemska (2), Norveška (6), Danska (3), Švedska (13), Irska (1), Luksemburg (1), Island (1), San Marino (1) te Sjeverna Makedonija (1).
Najveći broj oboljelih je i nadalje u Kini, dok je u Europi, Italija u kratkom roku postala vodeća zemlja po broju oboljelih.
Zbog brzine širenja epidemije i velikog broja nepoznanica vezanih za SARS-CoV-2, Svjetska zdravstvena organizacija je 30. siječnja 2020. proglasila epidemiju COVID-19 javnozdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja.
INFORMACIJE O NOVOM KORONAVIRUSU (SARS-CoV-2) i KORONAVIRUSNOJ BOLESTI COVID-19 1. ožujka. Laboratorijski potvrđenih oboljelih od COVID-19 bolesti u svijetu (izvor ECDC) 87.024, dok je broj umrlih u svijetu (izvor ECDC): 2.979. Broj oboljelih u Europi (EU/EEA i UK i Švicarska) (izvor ECDC): 1.520, dok je broj umrlih u Europi: 31
Broj oboljelih i broj umrlih se mijenja iz dana u dan, kao i broj osoba s teškom kliničkom slikom koju ima otprilike petina oboljelih. Od koronavirusa najčešće umiru stari ljudi, a najugroženiji su kardiovaskularni i plućni bolesnici, kao i osobe oboljele od raka ili šećerne bolesti. Za bolesnike starije od 80 godina, stopa smrtnosti iznosi 14,8%. Za sve zaražene ispod 40 godina, stopa smrtnosti je ispod 0.5%, a kod mlađih od 10 godina nema zabilježenih smrtnih slučajeva. Ukoliko od koronavirusa oboli do tada zdrava osoba, stopa smrtnosti iznosi manje od 1%.
KLINIČKA PREZENTACIJA BOLESTI I LIJEČENJE
Kao mogući rezervoar i izvor zaraze za prvooboljele spominju se različite vrsta životinja (šišmiši, zmije, ljuskavci i dr.), no još uvijek nije utvrđeno o kojim se životinjama radi. Dominantan prijenos virusa s čovjeka na čovjeka odvija se kapljičnim i kontaktnim putem, a vjerojatno i zrakom. Inkubacija iznosi 2–14 dana, s medijanom 5–6 dana. Bolest često započinje blažim prodromima, a do pogoršanja dolazi u drugom tjednu bolesti. Najčešći simptomi su povišena tjelesna temperatura, kašalj, otežano disanje, bolovi u mišićima te umor i opća slabost. Teža klinička slika i potreba intenzivnog liječenja, s naglaskom na respiratornu potporu, češća je u osoba starije životne dobe, kao i u onih osoba koje imaju pridruženu neku drugu kroničnu bolest. U ovom trenutku nema cjepiva niti specifičnog antivirusnog lijeka te je liječenje simptomatsko. Doduše, ima pokušaja liječenja s do sada poznatim antivirusnim lijekovima ili njihovim kombinacijama.
IDENTIFIKACIJA I DOKAZ VIRUSA
Identifikacija i dokaz virusa provodi se u Znanstvenoj jedinici Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu. Dijagnostika se radi u slučajevima kada osoba zadovoljava epidemiološke i kliničke kriterije za sumnju na infekciju sa SARS-CoV-2. U bliskih kontakata osobe s potvrđenom koronavirusnom bolesti, a koji nemaju nikakve znakove bolesti, rutinski se ne provodi testiranje na novi koronavirus. Razlog tome je što negativni nalaz testiranja u takvoj asimptomatskoj fazi ne isključuje infekciju.
SLIČNOSTI I RAZLIKE IZMEĐU VIRUSA GRIPE I KORONAVIRUSA
Neki smatraju da je strah od koronavirusa u potpunosti pretjeran te često uspoređuju koronavirus s gripom i navode kako od gripe umire znatno više ljudi, isto kao što ih znatno više i obolijeva. Virus gripe i koronavirusa su slični po stopi smrtnosti kod osoba koje u trenutku zaražavanja već boluju od neke druge bolesti, kao i u činjenici da se oba virusa prenose kašljanjem i kihanjem. Međutim, razlika je u širenju zaraze te će gripu jedna osoba u prosjeku prenijeti na 1.3 osobe, dok se koronavirus prenosi u prosjeku na 2.2 osobe.
Stopa smrtnosti od gripe je oko 1% u Kini, a od koronavirusa je dvostruko veća – 2,3%. U zaključku, koronavirus djeluje mnogo opasnije od obične gripe, no ako uzmemo u obzir starost i općenito zdravstveno stanje preminulih prije zaraze, koronavirus je daleko od pandemije opasne po svačiji život.
POSTUPAK S PUTNICIMA KOJI SU DOPUTOVALI IZ ZAHVAĆENIH PODRUČJA I OBOLJELIMA
Hrvatski državljani koji su se vratili iz zaraženih područja, a nemaju simptome bolesti, stavljaju se pod aktivni zdravstveni nadzor uz samoizolaciju kod kuće. Oni svakodnevno mjere temperaturu i javljaju se teritorijalno nadležnom epidemiologu prema adresi stanovanja. Nadzor traje 14 dana od napuštanja zahvaćenog područja s uspostavljenom ili lokaliziranom transmisijom novog koronavirusa.
Osobe koje imaju simptome akutne infekcije dišnih puteva poput povišene tjelesne temperature, kašlja, kratkog daha i imaju epidemiološke kriterije, hospitaliziraju se uz primjenu mjera izolacije, dijagnostike i liječenja. Obveza je pacijenta staviti kiruršku masku prije dolaska na mjesto zbrinjavanja.
UPUTE ZA GRAĐANE
- ako imate simptome ili znakove bolesti dišnog sustava kao što su kašalj, grlobolja, kratak dah i povišena tjelesna temperatura, potrebno je do daljnjeg odgoditi medicinske postupke koji nisu hitni
- redovito perite ruke sapunom i vodom barem 20 sekundi ili koristite dezinficijens na bazi alkohola
- izbjegavajte diranje očiju, usta i nosa s neopranim rukama
- čistite predmete i stvari koje su u čestom dodiru s ljudima – poput kvaka i igračaka
- kada kašljete i kišete, prekrijte usta i nos papirnatom maramicom i poslije ju odbacite u koš za otpad te operite ruke
- izbjegavajte bliski kontakt s osobama koje imaju simptome infekcije dišnih putova, povišenu temperaturu i kašlju
- koliko god je moguće smanjite vrijeme boravka u punim čekaonicama na način da pričekate svoj red vani na otvorenom
- izbjegavati mjesta okupljanja velikog broja ljudi
- bitno je ne stigmatizirati oboljele
- pratite i slijedite savjete zdravstvenih stručnjaka
- ne širiti paniku i histeriju u javnosti
Osvrt na epidemiologiju virusa
Koronavirusi su uzročnici infekcija dišnog sustava i izazivaju bolesti koje se klinički mogu prezentirati u blažem obliku poput prehlade ili u težem obliku pneumonije. Novi koronavirus je svrstan u porodicu Coronaviridae i dobio je naziv SARS-CoV-2 (od engl. Severe Acute Respiratory Syndrome Coronavirus 2) zbog činjenice da se ne radi o novom virusu, nego samo o varijanti istog koronavirusa koji je 2002./2003. godine izazvao epidemiju SARS-a u Kini. Također je ovaj novi virus srodan koronavirusu koji se je pojavio 2012. godine u Saudijskoj Arabiji i nazvan je MERS koronavirus, a bolest koju uzrokuje Bliskoistočni respiratorni sindrom ili MERS (od engl. Middle East Respiratory Syndrome Coronavirus). Ova tri virusa su molekularno različiti, međutim, temeljem dosadašnjih istraživanja spoznalo se je da virus SARS-a i novi koronavirus koriste isti receptor kako bi ušli u ljudsku stanicu, a to je receptor angiotenzin konvertirajućeg enzima 2 koji je zadužen za regulaciju krvnog tlaka. Virus MERS-a koristi drugu vrstu receptora, dipeptidil-peptid 4, a koji je zadužen za regulaciju glikemije.
Dakle, vidimo da ovi virusi odabiru ključna mjesta vezanja i na taj način utječu na bitne procese u organizmu, kao što su krvni tlak i regulacija šećera u krvi.
O razlozima evolucijskog skoka životinjskih virusa na ljude može se samo nagađati, no činjenica je da virus nema za cilj ubiti novog domaćina, već mu je interes prilagoditi se ljudskoj vrsti kao svom novom rezervoaru, u kojem će se nastaviti množiti. Na površini virusa postoji protein koji je važan za kontakt s ljudskom stanicom, a na površini ljudske stanice postoje proteini koji omogućavaju virusu da uđe u stanicu. Jedan od tih proteina na ljudskim stanicama je proteaza te je poznata činjenica da ona određuje kolika će količina virusa ući u stanicu i koliko će biti težak odgovor kod ljudi. Dokazano je da Europljani, Amerikanci i Afrikanci imaju manju količinu proteaza za razliku od populacije u Aziji te je ova činjenica razlogom teže kliničke slike i jače reakcije na virus kod ljudi iz Azije, nego li kod Europljana.
Kako bi virus opstao i dalje se širio u ljudskoj vrsti, on mutira i prilagođava se suživotu sa čovjekom. Brojne mutacije će ga učiniti manje opasnim za naše zdravlje, međutim, neke bi ga nasumične mutacije mogle učiniti i opasnijim. Upravo zbog te činjenice moramo biti na oprezu.
Povijest nas je naučila da su u prirodi opstajali najprilagodljiviji i najsposobniji koji su spremni brzo reagirati i brzo donositi dobre odluke. Stoga je u borbi protiv ovog novog virusa ključna pravodobna reakcija i pripremljenost zdravstvenog sustava. Prioritet je izolacija ljudi koji su inficirani i kojima je potvrđen virus. Također je nužno identificirati njihove kontakte kako bi se ograničilo daljnje širenje virusa. Kako se infekcija novim koronavirusom može prezentirati kao vrlo blaga bolest, u nedostatku epidemioloških informacija, moguće je inficiranje velikog broja ljudi. Stoga je važno da se medijski ne stigmatiziraju zaražene osobe jer su one pružatelji informacija o potencijalno inficiranim kontaktima, a što rezultira uspješnijom borbom protiv širenja virusa.
Mjesta za paniku nema, no nužan je oprez jer se suočavamo s novim virusom i novom situacijom. Svakim danom dobivamo nove informacije o novom koronavirusu. Uobičajeno se nakon preboljenja virusne infekcije stvaraju protutijela koja nas štite određeno razdoblje. Aktualno nam pristižu informacije iz Kine da je osoba nakon preboljenja koronavirusne infekcije ponovno zaražena. U ovom trenutku, možemo promišljati o infekciji novom podvrstom virusa ili slabim imunitetom koji je stvoren u prvoj fazi bolesti, tako da osoba može biti ponovno inficirana. Također, pristižu nam informacije da virus preživljava puno duže u okolini nego što smo mislili.
Na modelu virusa gripe možemo puno naučiti. Naime, kod virusa gripe postoji vrhunac epidemije i onda dolazi do nestanka virusa jer je mnogo oboljelih, koji postaju otporni nakon preboljenja te se virus dalje ne širi, a s toplim vremenom pada kapacitet umnožavanja i širenja virusa. Čeka li nas isti scenarij i s novim koronavirusom, doznat ćemo o predstojećem razdoblju.
