SVE KASNIJE U MIROVINU 1. siječnja ženama je povećana dobna granica za umirovljenje Foto: Ilustracija/Arhiva VV

SVE KASNIJE U MIROVINU 1. siječnja ženama je povećana dobna granica za umirovljenje

| 6.2.2023. u 19:00h | Objavljeno u Aktualno

Početak 2023. godine donio je nekoliko novosti u hrvatskom mirovinskom sustavu, a najviše se govorilo o novom modelu obiteljskih mirovina budući da, osim što su povećani iznosi tih mirovina, umirovljenici prvi put imaju mogućnost koristiti dio obiteljske mirovine uz nastavak primanja vlastite mirovine. Uz povećanje iznosa najniže mirovine te faktora za obračun mirovina umirovljenicima koji ostanu raditi i nakon dobi za umirovljenje, 1. siječnja ženama je povećana i dobna granica za umirovljenje.

Pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a kako bi se izjednačili dobni kriteriji za umirovljenje za žene i muškarce, tijekom prijelaznog razdoblja od 2020. do 2029. godine, ženama se dob za odlazak u mirovinu godišnje povećava za tri mjeseca. Prošle su godine žene tako mogle u mirovinu u dobi od 63 godine (i najmanje 15 godina radnog staža), dok im se u 2023. godini dob za umirovljenje povećala na 63 godine i 3 mjeseca. Ovim tempom žene i muškarci izjednačit će 1. siječnja 2030., kada će za sve vrijediti da u mirovinu mogu s navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina staža.

Prema posljednjim dostupnim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u studenom 2022. godine u Hrvatskoj je bilo 45.161 osiguranica u dobi između 60 i 64 godine, a upravo to je skupina u kojoj se nalaze i žene koje zahvaća ova promjena.

Iz HZMO-a pritom napominju da pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja, a to pravo ne može steći osiguranik koji ispunjava uvjete za redovitu starosnu mirovinu. Pravo na starosnu mirovinu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika stječe se od dana kada su ispunjeni uvjeti za mirovinu i nakon prestanka osiguranja (zaposlenje, obavljanje obrtničke ili poljoprivredne djelatnosti i dr.). Iznimka su osiguranici koji su na osnovi izmijenjenog ugovora o radu nastavili raditi do polovice punog radnog vremena pa mogu i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika...

Više pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...