Radio 1 organizirao je sučeljavanje kandidata u 3. izbornoj jedinici koje su prenijele još neke radio-postaje, a moglo se pratiti i na kanalu YouTube.
Na početku programe i sebe kratko su predstavili okupljeni u studiju: Marijan Cingula (Bandićeva koalicija), Darko Horvat (Domoljubna koalicija), Radimir Čačić (Uspješna Hrvatska), Kristijan Mavrek (ORaH), Marijan Kramar (Uime obitelji – Projekt domovina), Božo Rednić (HKDU, ND i HDS), Željko Pavlic (Međimurski demokratski savez), Milorad Batnić (Hrvatska raste), Željko Knapić (nezavisna lista), Zvonimir Belošević (SRP) i Vladimira Palfi (Živi zid).
Govoreći o gospodarstvu, osobito na području 3. izborne jedinice, Cingula je rekao da ne bi bio na listi kada bi bio zadovoljan sa stanjem.
- Izgubili smo čitavu generaciju u svom razvoju, a zadobijemo li povjerenje birača, pokušat ćemo uspostaviti drugačije odnose. U sjevernoj Hrvatskoj želimo razvoj infrastrukture jer smo prometno, izuzev cesta, još u prošlom stoljeću. Nemamo adekvatan ni željeznički ni zračni promet, nemamo razvijenu ni poljoprivredu, a kamo li visoke tehnologije, ustvrdio je Cingula.
Horvat je istaknuo da sadašnja vlada nije uložila ni kune u poduzetničku infrastrukturu sjeverne Hrvatska koja je gospodarski motor cijele zemlje, dok je Čačić ustvrdio da se hrvatsko gospodarstvo počinje oporavljati, ali ne zbog aktivnosti Vlade, nego zbog rasta zemalja EU, pada cijene kapitala i energije.
- Nažalost, sjever Hrvatske, sve tri županije, zadnjih deset godina pale su za 21 posto u odnosu na hrvatski BDP. Plaće u sve tri županije najmanje su u Hrvatskoj, a pri tome je u Varaždinskoj županiji i najniža te iznosi 23 posto ispod hrvatskog prosjeka. Dakle, među najgorima smo, koliko god govorili da nam je dobro, naglasio je Čačić dodavši da je važna i infrastruktura, a tu reformisti imaju projekt brze pruge Kotoriba – Čakovec – Ivanec - Lepoglava – Zagreb.
I Mavrek se složio da prilike u gospodarstvu nisu dobre, iako u Hrvatskoj znamo proizvesti i prodati, ali državna i lokalna uprava nisu servis građana.
- U ovoj zemlji, nažalost, postoje dvije Hrvatske – jedna koja radi u realnom sektoru i druga koja radi u raznim ministarstvima, agencijama te državnoj i lokalnoj upravi. Nažalost, te dvije Hrvatske nemaju veze jedna s drugom, ustvrdio je Mavrek koji se zalaže za reformu državne i lokalne uprave, ali i smanjenje poreza na dohodak, povećanje minimalne plaće i poreza na kapital, a posebice sprečavanje „pljačke EU fondova u poljoprivredi“ jer 500 milijuna kuna ide samo nekima.
Knapić je ukazao da veliki uvoz hrane, Kramar se založio za stimuliranje proizvodnje, Rendić se izjasnio protiv pohlepe i političara koje je nazvao štetočinama, a Pavlic kao problem vidi to što se u Međimurju ne privlači bolja industrija, a ne radno intenzivna.
- Ako se pogleda ono što je ova Vlada zatekla prije četiri godine, a što imamo danas, onda se vidi napredak. Tu je rast BDP-a, rast zaposlenih, bolja pozicija uslužnost prema poduzetnicima i slično. Ova vlada nastavit će tako, rekao je Batinić te najavio manja porezna opterećenja.
Nasuprot tome, Belošević je iznio nezadovoljstvo stanjem u gospodarstvu zbog nezaposlenosti mladih i blokiranih, kao i Palfi koja drži da je gospodarstvo uništavano planski i s namjerom.
- U Čakovcu je najveći broj propalih obrta, najniže su plaće, a na razini cijele zemlje gospodarstva gotovo i da nema. Uveli smo ovu ludu fiskalizaciju koja uništava male obrtnike, dok imate banke koje zgrću milijarde, a na plaćaju PDV, rekla je Palfi dodavši da se Živi zid zalaže za konverziju kredita u kune.
Replicirajući Batiniću, zapitala je o kakvom se radi rastu kad se iselilo 100 tisuća ljudi, pao je i broj obrta, a porastao je broj blokiranih i cijene režija.
- Rast postoji u statističkim podacima. Ne možete nam imputirati da smo krivi za zatečeno stanje, uzvratio je Batinić kojeg je Čačić upozorio da rast postoji, ali je premali, dok je kandidatkinji Živog zida poručio da nauči osnovna pravila ekonomije.
Nakon gospodarstva, okupljeni su govorili o obrazovanju i položaju mladih.
- Živi zid se zalaže za potpuno javno financiranje školstva i obrazovanja. Kao i u svakom području, ovdje imate udžbeničku mafiju zbog koje se gubi 900 milijuna kuna. Za ukidanje smo Bolonje, više izdvajanja u istraživanja jer imamo premalo patenata. Zalažemo se za deblokadu HNB-a kako bi financirala projekte mladih, rekla je Palfi.
Replicirajući Horvatu koji se zapitao trebali baš svim učenicima besplatan prijevoz, zapitala je zašto onda „političari u Saboru imaju basnoslovne plaće“.
- Zar to treba? Zar trebaju političarima povlaštene mirovine za četiri godine u Saboru? Sram vas bilo, uzviknula je Palfi.
U trećem krugu bilo je riječi o umirovljenicima i socijalno ugroženim.
- Po standardima 10 posto Hrvata živi u siromaštvu, a 30 posto je na rubu. Naše mirovine su od 200 do 300 eura, a u Grčkoj su od 900 do 5.000 eura, a odlazeći u mirovinu, Grci dobivaju 120 tisuća eura otpremnine, a do nedavno su dobivali 200 tisuća. Dakle, mi smo sirotinja i bijeda, a izlaska nema bez jake pomoći iz EU fondova. Hrvatska je na granici bijede i mora tražiti pomoć EU, upozorio je Cingula, dok se Horvat založio za jačanje gospodarstva radi osiguravanja novca za umirovljenike.
Čačić se založio za raščišćavanje tko ima na što pravo.
-Svi oni koji nisu zaradili svojim radom ne mogu dobiti mirovine veće od zaraženog. Moram reći gospođi Palfi da zastupnici više ne dobivaju povlaštene mirovine, rekao je Čačić.
Palfi se nije složila te je dodala da su samo smanjene.
- Čitajte, čitajte, pitajte potpredsjednika Sabora, naučite se čitati, uzvratio je Čačić, ali je Palfi ustrajala na tome da saborska mirovina postoji.
- Rekli ste glupost, gospođo. Upadate mi u riječ. Svatko može provjeriti da ne postoji, uzvratio je Čačić koji je voditeljima Lidiji Benjak Gotić i Luki Špacu da će otići ako mu netko upada u riječ i tvrdi da nije točno.
Usprotivio se uvođenju prava branitelja u Ustav jer bi to bilo više nego što je možemo, ali se založio za porez na nekretnine, porezna na naslijeđe iznad 10 milijuna eura te zabranu rada na određeno vrijeme izvan sezone.
- Dakle, imate mogućnost određenog rada u sezoni, a sve ostalo, trgovine, Calzedonije, izvolite ljudima dati rad na neodređeno, naglasio je Čačić govoreći o poboljšanju socijalnih prilika.
Palfi je rekla da su mirovinski fondovi prazni pa da treba deblokirati HNB, ukinuti pristojbu HRT-u, povećati minimalnu plaću te zabranu ovrhe na jedinu nekretninu.
- Imate opljačkane tvrtke čiji se novac iz inozemstva može vratiti samo političkom voljom. Rekla sam da je problem što se povlaštena mirovine i dalje plaćaju iz proračuna. Nisam nikada rekla i nemojte g. Čačić lagati da sam rekla da ih sada treba ukinuti, već da su postojale. Vi samo napadate Živi zid, a ja nisam kriva što vi ovdje ne prelazite izborni prag. Za 20 godina svoje političke karijere niste napravili ništa da bi vas građani prepoznali kao alternativu. Jer da jeste, ne bi 2003. izgubili izbore i ne bih ih dobio Sanader, poručila je Palfi.
Nakon toga, Čačić je objasnio da HNB nije blokiran, a tiskanje novca znači inflaciju koja udara najsiromašnije, a to znači umirovljenike. Batinić je opisao projekte koje planira Vlada, pri čemu je posebno ukazao na to kako je riješeno pitanje CHF-a.
Sučeljavanje je završeno odgovorima na pitanja koja su se izvlačila, bez mogućnosti replike.
