Da se zdravstvene nejednakosti mogu spriječiti i da se mogu prevenirati te da je zdravlje ljudi osnovni ljudski kapital i osnova produktivnosti nacije rečeno je povodom Svjetskog dana zdravlja na stručnom skupu „Zdravlje za sve – kako reducirati nejednakosti u zdravlju“ koji se u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije održao danas u Županijskoj palači.
- Ekonomski rast i općenito društveno blagostanje ovisno je o zdravstvenom stanju stanovništva, a s druge strane, zdrava populacija je produktivna i aktivna pa društvene determinante zdravlja utječu na društvene nejednakosti – rekla je mr. sc. Irena Stipešević Rakamarić, zamjenica ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije koja je održala predavanje pod nazivom „Zdravlje za sve: Socijalne determinante zdravlja i nejednakosti u zdravlju – kako ih adresirati“.
Prema njezinim riječima čimbenici poput različitog socijalno-ekonomskog statusa stanovništva, obrazovnog statusa, stresa iz razne životne okoline, politika, hrana, javni prijevoz, zaposlenosti ili nezaposlenost, odnosno čimbenici iz šire društvene sfere jače utječu na zdravlje pojedinca nego pojedinačni zdravstveni izbori na individualnoj razini.
- Ako razumijemo društvene odrednice zdravlja onda će se promijeniti i naš pogled na zdravlje i zdravstvenu zaštitu jer zdravlje predstavlja preduvjet blagostanja i kvalitetnog života. Kapitalno je dobro i pokazuje napredak društva. Preduvjet je produktivnosti nacije. S druge strane, loše zdravlje povećava trošak pojedinca, ali na kraju predstavlja i društveni trošak te disbalans socijalnog, fizičkog i mentalnog blagostanja dovodi do narušavanja individualnog, ali i populacijskog zdravlja stanovništva – navodi Stipešević Rakamarić, dodajući da kod donošenja različitih političkih odluka treba voditi računa o zdravlju.
Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije Marin Bosilj također je istaknuo da je cilj skupa pokazati javnosti kako je zdravlje stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo da se spominje u odsustvu bolesti i iznemoglosti.
- Da bi bili zdrava nacija moramo zadovoljiti određene preduvjete, a jedan od glavnih preduvjeta je gospodarstvo koje mora financirati zdravstvo, ali također jako bitan segment očuvanja zdravlja kompletne populacije je i dobro upravljanje s raspoloživim sredstvima, odnosno one novce koje imamo na raspolaganju moramo dobro i ravnomjerno rasporediti i po sektorima i tako prema populaciji, bez obzira žive li ljudi u urbanim ili ruralnim sredinama, jesu li boljeg ili lošijeg imovinskog stanja, to ne bi trebala biti prepreka za zdravstvenu skrb koju im država mora pružiti – istaknuo je Marin Bosilj.
Među ostalim naveo je kako, prema podacima, većina građana brine o svom zdravlju, ali u skladu sa svojim temeljnim znanjima.
- Mnoge europske zemlje puno rade na preventivnim programima i jako puno rade na edukaciju ljudi u smislu da ih educiraju kada moraju tražiti liječničku pomoć, a kada to nije potrebno i da time oslobode zdravstveni sustav da može djelovati prema onim ljudima kojima je stvarna zdravstvena skrb potrebna. Jer u protivnom dolazi do gušenja zdravstvenog sustava – rekao je Bosilj, dodajući da još uvijek ima prostora za napredak i provođenje kampanja kojima bi se stanovništvo educiralo.
Uz predavače iz raznih područja, brojne ravnatelje škola, predstavnike zdravstvenih ustanova, stručnom skupu nazočili su i zamjenici župana Tomislav Paljak i Robert Vugrin te zamjenica gradonačelnika Sandra Malenica.
- Naša Županija vodi aktivnu politiku i stvara sustavne pretpostavke da bi djeca i odrasli imali što više znanja o zdravlju i zdravom načinu življenja. Model besplatnog prijevoza srednjoškolaca rezultirao je 100-postotnim upisom osnovnoškolaca u srednje škole, što je iznimno važno ako znamo da stanovništvo, što je obrazovanije, to više vodi brigu o svojem zdravlju. Uveli smo i besplatni školski obrok za učenike u riziku od siromaštva, što je jedna od pretpostavki da djeca zdravo žive, a važan je i naš projekt kratkih lanaca opskrbe hranom. To su primjeri proaktivnog vođenja politike – istaknuo je zamjenik župana Tomislav Paljak.
Kineziolog Slaven Krtalić je upozorio da više od 65 posto odraslih osoba u Republici Hrvatskoj nije dovoljno tjelesno aktivno, odnosno ni 30 minuta dnevno se bave čak ni umjerenom tjelesnom aktivnošću.
– Za djecu je preporuka 60 minuta dnevno umjerene tjelesne aktivnosti. Nažalost, rezultati su loši, a ovakvim skupovima i putem nacionalnog programa „Živjeti zdravo“, koji provode županijski zavodi za javno zdravstvo, nastojimo educirati i senzibilizirati cijelu javnost o potrebi tjelesne aktivnosti – naveo je Krtalić.
Kad je u pitanju zdrava prehrana, četiri primjera dobre prakse u Varaždinskoj županiji predstavili su nutricionisti Karmen Kokot i Davor Hostić, te Livia Faić iz AZRA-e i dr. sc. Dragutin Vincek, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj.
- U projekt „Super doručak – moj najbolji izbor“ prva se prije tri godine uključila 5. OŠ Varaždin, a povratne informacije su jako dobre. Najbitnija je činjenica da su djeca počela konzumirati važne namirnice koje ranije nisu jela, a koje svaki dan trebaju biti na njihovom tanjuru – istaknuo je Davor Hostić.
U obilježavanje Svjetskog dana zdravlja uključili su se učenici i učitelji Srednje škole Maruševec, koji su za sudionike skupa pripremili zdravu voćnu salatu i napitke, a ujedno su zainteresiranima mjerili krvni tlak.
