Trgovina, dostava, radovi na cesti... Na svim tim lokacijama sve se više među radnicima susreću oni iz stranih zemalja. To ne treba čuditi jer u Varaždinskoj županiji u samo godinu dana broj stranih radnika se udvostručio! S danom 20. veljače ove godine na području Varaždinske županije na privremenom boravku u svrhu rada nalazilo se 7566 stranih radnika, dok je 20. veljače 2023. godine, prema podacima PU varaždinske, na području naše županije na privremenom radu bilo 3937 stranih radnika. Samo u mjesec i pol ove godine izdana je 1594 dozvola za rad, najviše državljanima Nepala.
”Roba s greškom”
Da naši poslodavci muku muče s radnom snagom i spas pronalaze u stranim radnicima nije ništa novo. To potvrđuju i podaci koje je na prošlotjednoj sjednici Županijske skupštine iznijela Branka Šaško, predstojnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područnog ureda Varaždin.
- Godine 2022. godine zaprimili smo 4487 zahtjeva za izdavanjem mišljenja, a prošle godine 7710, što je 58 posto više. Najčešće zemlje iz koje nam dolaze strani radnici su Nepal, Srbija, Filipini, Indija, BiH, Bangladeš, Sjeverna Makedonija, Uzbekistan, Turska, Kosovo i Egipat, a najčešća zanimanja koja su se tražila među stranim radnicima su elektromonter, dostavljač, monter metalnih konstrukcija, vozač teretnog vozila s prikolicom, zavarivač, zidar, šivač, skladišni i kožarski radnik – izvijestila je Šaško i napomenula kako je Zavod dužan izdati mišljenje zadovoljavaju li poslodavci uvjete za uvoz stranih radnika, dok radne dozvole izdaje MUP.
I dok su strani radnici spas za poslodavce, varaždinski poduzetnik Mario Lešina, ujedno i županijski vijećnik upozorava na probleme koje sa sobom nosi sve veći broj stranih radnika.
- S obzirom da je izgubila 700.000 stanovnika, od čega je preko 300.000 radno aktivnih, Hrvatska se sada nalazi u situaciji da taj gubitak mora zamijeniti. Stvar se rješava uvozom stranih radnika, koji rade i pune fondove zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, mahom su mlađi, nikad neće potraživati hrvatsku mirovinu, a neće koristiti ni sustav javnog zdravstva zato jer njihovi poslodavci, odnosno agencije, imaju ugovore s privatnim ustanovama gdje ih šalju. Ti se ljudi, nažalost, vrlo često, u slučaju kada se netko od njih razboli ili ozlijedi, tretiraju kao roba s greškom. Kad se to dogodi, poslodavac jednostavno nazove agenciju i kaže pošalji mi novoga, ovaj više ne valja. Kao da ste kupili televizor ili veš mašinu! - upozorio je Lešina na zadnjoj sjednici Županijske skupštine.
S druge strane pak strane, dodao je, otvara se jedan veliki biznis u Hrvata..
Više pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...
