Iako si svake godine u svijetu gotovo 800.000 osoba oduzme život, a samoubojstva čine više od polovice nasilnih smrti u svijetu, odnosno više nego sve smrti zbog ratova i ubojstava, samoubojstva su teme o kojima se nevoljko javno priča. Posebno to vrijedi ako su posrijedi samoubojstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, iako je od 1990. godine do svibnja ove godine na sebe ruku diglo njih 3.003, a samo od početka ove godine 49. Varaždinac H.V. (45), koji si je nedavno oduzeo život skokom s balkona, jedan je od 151 branitelja s područja Varaždinske županije koji se ubio u posljednjih 27 godina, odnosno od 1990. godine.
Iako neki stručnjaci tvrde da postotak samoubojstva branitelja zapravo ne odskače u odnosu na prosjek ostale populacije stanovništva, ipak su to šokantni podaci koje od 2004. sustavno prati i Ministarstvo hrvatskih branitelja. Iz ministarstva navode kako je analiza podataka o počinjenim samoubojstvima među hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata (HRVI) pokazala da samoubojstva nisu najizraženija kod HRVI-ja koji su stekli status temeljem psihičkog oboljenja, već kod HRVI-ja starije životne dobi s višim, ali ne i najvišim postotkom invaliditeta s temelja ranjavanja.
- Naime, HRVI 1. skupine sa stopostotnim tjelesnim oštećenjem, suočili su se s gubitkom odnosno oštećenjem organizma odmah nakon ranjavanja, a invalidi s nešto nižim postotkom invaliditeta (70-90 posto) tek su se s odmakom počeli suočavati s činjenicom kako je njihov gubitak trajan i da je s godinama sve teži - pojasnili su iz ministarstva.
Krasnodar Kišur, predsjednik varaždinskog ogranka UDVDR- a, ukazuje da je od početka 2012. do kraja svibnja ove godine samoubojstvo uzrok smrti u šest posto smrtnih slučajeva branitelja s područja Varaždinske županije.
Više o ovoj temi pročitajte u tiskanom broju Varaždinskih vijesti
