Čak 1,5 milijardi kuna iznosili su svi troškovi vezani za bolesti, bolovanja i ostalo uzrokovanim konzumacijom duhanskih proizvoda u 2015. godini, izračunao je HZZO-a.
Stoga je Udruga poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) i Koalicija udruga u zdravstvu (KUZ) predstavila inicijativu za osnivanje „Zdravog fonda“, posebnog računa odvojenog od Ministarstva financija, u koji bi se novac prikupljao skupljim duhanskim proizvodima, a zatim transferirao u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).
Milijardu i 150 milijuna kuna
Suradnik u UPUZ-u Ivan-Kristijan Baričević predložio je u ime Udruge da svaka kutija cigareta poskupi za tri kune.
- U prvoj godini na taj je način moguće za Zdravi fond prikupiti milijardu i 150 milijuna kuna. U drugoj godini sa dodatnim povećanjem od 1 kune moguće je prikupiti 1,5 milijardi kuna, a u trećoj godini uz još 1 dodatnu kunu 1,84 milijardi kuna, objasnio je Baričević.
Punjenju "Zdravog fonda" bi ovisilo o količini prodanih kutija cigareta na tržištu, a HZZO bi taj novac mogao koristiti za direktnu zdravstvenu zaštitu.
- HZZO je izračunao da zbog posljedica pušenja na godinu gubi gotovo desetinu svojeg proračuna. Inicijativom Udruge poslodavaca u zdravstvu želimo dio novca vratiti HZZO-u. Zdravi fond mora biti izdvojen iz Ministarstva financija budući da država ionako ne izvršava svoje obveze, tj. prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, država treba HZZO-u uplaćivati oko četiri milijarde kuna na ime zaštićenih skupina i ostalih zakonskih obaveza na godišnjoj razini, a uplaćuje oko 2,4 milijarde kuna. To je svake godine oko 1,5 milijardi kuna manje, odnosno više nego li je manjak koji stvara zdravstveni sustav, rekao je direktor UPUZ-a dr. Dražen Jurković.
Svaki treći građanin Hrvatske puši
Smanjenje broja pušača direktno i proporcionalno je povezano s povećanjem poreza i posljedičnim poskupljenjem cigareta. Tako stručnjaci procjenjuju da svako poskupljenje cigareta od 10 posto dovodi do smanjenja broja popušenih cigareta za 2,5-5 posto, pa ovu inicijativu podupire i Koalicija udruga u zdravstvu koja okuplja 84 udruge pacijenata.
- Svaki treći građanin Hrvatske puši, objavilo je početkom godine Ministarstvo zdravstva. Procjenjuje se da oko polovice pušača želi prestati s tom navikom, a unatoč poskupljenjima cigareta u proteklih pet godina, broj pušača ne smanjuje se. Zato je potrebno bar dio novaca preusmjeriti te unaprijediti preventivne aktivnosti i programe ranog otkrivanja zloćudnih bolesti, ali i na njihovo pravodobno i adekvatno liječenje jer poznato je da je pušenje glavni rizik za nastanak raka pluća, rekao je predsjednik KUZ-a Ivica Belina.
Poskupljenje slatkiša, slatkih i alkoholnih pića
Koalicija udruga u zdravstvu, osim cigareta, predlaže i poskupljenje drugih štetnih proizvoda, kao što su slatkiši, slatka pića, alkoholna pića i hrane koja sadrži zasićene masne kiseline, primjerice grickalice, jer bi se na taj način smanjila njihova dostupnost. U Hrvatskoj se na godinu popije 12,8 litara čistog alkohola po stanovniku, a 64 posto muškaraca i 54 posto žena ima prekomjernu tjelesnu težinu, a 22,3 posto građana je pretilo.
Nedavno objavljeno istraživanje OECD-a o zdravlju u Europi pokazalo je zabrinjavajuće podatke o broju Hrvata koji umiru od karcinoma s obzirom na europski prosjek. Naime, na godinu više od milijun i 300 tisuća stanovnika Europske unije umre od raka, a najviše stope smrtnosti su upravo u Hrvatskoj, Mađarskoj, Sloveniji, Slovačkoj i Danskoj, gdje od raka umre najmanje 10 posto više ljudi od europskog prosjeka. Glavni čimbenici rizika koji su specifično vezani za pojedine karcinome su pušenje, loša prehrana, manjak vitamina i minerala, konzumacija alkohola, manjak tjelesne aktivnosti, sunčanje, pretilost i infekcije.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj svaki dan 38 građana umre od zloćudnih bolesti, a broj alkoholičara je između 200.000 i 240.000, od kojih se samo oko 3 posto liječi. Smrtnost u Hrvatskoj koja je povezana s bolestima srca i krvožilnog sustava iznosi 48,3 posto, a 11 posto djece je s prekomjernom tjelesnom težinom, dok je 5,2 posto pretile djece.
