Respiratorne infekcije proteklih tjedana pune čekaonice ambulanti pa smo o situaciji u Varaždinskoj županiji pitali dr. Katicu Čusek Adamić, voditeljicu Epidemiološke djelatnosti županijskog Zavoda za javno zdravstvo.
- Od početka godine najveći udio obolijevanja od respiratornih virusa zauzima virus gripe tip A i B. Ukupno smo dosad zaprimili 1.352 prijava oboljelih od gripe, što je zapravo dio oboljelih, a realna brojka je znatno veća. Veseli nas da je broj prijava u zadnja dva tjedna u opadanju, što pokazuje da smo dosegli vrh epidemije gripe i da ulazimo u silaznu putanju. Najviše je oboljelih u skupini djece predškolske i školske dobi, što je i razumljivo jer su nakon dvije izolirane godine djeca osjetljiva, neimuna na uzročnike respiratornih bolesti. Najmanji broj oboljelih je u kategoriji 65+, jer su oni u najvećem postotku procijepljeni, ali i tijekom godina više puta prirodno imunizirani gripom – istaknula je dr. Čusek Adamić.
Dodala je da se, u odnosu na prethodne godine, uočava i povećan broj oboljelih od streptokoka grupe A u obliku gnojne angine.
- Beta-hemolitički streptokok grupe A uzročnik je neinvazivnih bolesti poput upale grla, šarlaha, upala potkožja, ali može biti i uzročnik invazivnih bolesti poput upale pluća, sepse, osteomijelitisa, dubokih infekcija mekog tkiva, meningitis i dr. Dosad je registriran jedan blaži oblik invazivne bolesti uzrokovane ovom bakterijom koja je uspješno izliječena i provedene su sve mjere za sprječavanje daljnjeg širenja – napomenula je.
Iz Opće bolnice Varaždin odgovorili su nam da nisu zabilježeni slučajevi invazivne streptokokne bolesti.
- Zaraza beta-hemolitičkim streptokokom podrazumijeva širok spektar kliničkih slika, a u praksi, najčešće se susrećemo sa streptokoknim faringitisom, celulitisom i erizipelom, laički poznatim i kao “crvenim vjetrom”. Simptomi streptokoknog faringitisa, odnosno upale ždrijela su grlobolja, vrućica i osjetljivost prednjih vratnih limfnih čvorova. Sluznica ždrijela je crvena i otečena uz vidljive bijele naslage na krajnicima. Celulitis i erizipel, odnosno upala kože i potkožnog tkiva prezentiraju se vrućicom uz bolnost, oteklinu i crvenilo zahvaćene kože, najčešće noge i to jednostrano. Na zahvaćenoj koži ponekad su vidljiva potkožna krvarenja i mjehuri ispunjeni tekućinom. Bolest može biti praćena i općim simptomima kao što su malaksalost i glavobolja. Komplikacije su mnogobrojne i ovise o mnogim čimbenicima. Aktualna invazivna streptokokna bolest podrazumijeva prodor streptokoka u krvnu struju te tzv. toksični šok sindrom, a njezin tijek često je brz i težak i obilježen je niskim krvnim tlakom i povišenom frekvencijom srčanih otkucaja uz moguć poremećaj stanja svijesti bolesnika i multiorgansko zatajenje – pojasnili su.
Dodali su da je popuštanjem epidemioloških mjera vezanih uz pandemiju koronavirusa porastao broj djece oboljele od drugih uobičajenih sezonskih virusa, prvenstveno gripe pa je posljednjih mjeseci porastao broj pregleda u Hitnoj pedijatrijskoj ambulanti. Pritom se uglavnom riječ o djeci sa simptomima gripe.
- Pojavnost streptokoknih bolesti također je veća nego što je bila u vrijeme strogih epidemioloških mjera, no ne može se reći da je veća nego prije pandemije koronavirusa. Najčešći simptomi streptokokne bolesti kod djece su povišena tjelesna temperatura i grlobolja, a kod nekih i pojava skarlatiniformnog osipa uz ostale opće simptome akutnih bolesti – odgovorili su nam iz bolnice.
Godišnje od svraba oboli 5-10 osoba
Nakon što se početkom veljače dosta govorilo o pojavi svraba u jednoj splitskoj školi, dr. Katica Čusek Adamić kazala nam je da je ove godine i u Varaždinskoj županiji bilo oboljelih od svraba i postupanja za bliske kontakte, ali ograničenih na obitelj, te da nije bilo preporuka za postupanje u dječjem kolektivu.
- U ovoj godini zaprimili smo jednu prijavu dokazanog skabiesa (svraba), prošle godine je bilo 8 prijava. Svi prijavljeni slučajevi su obrađeni prema smjernicama za obradu gdje se terapijski tretira oboljela osoba i ukućani, uz obavezno provođenje higijensko sanitarnih postupaka u domu. Takve brojke su uobičajene, prosječno godišnje od skabiesa u našoj županiji oboli 5-10 oboljelih – napomenula je.
Pojasnila je da svrab (lat. scabies) zarazna, parazitarna kožna bolest koju uzrokuje parazit (grinja) Sarcoptes scabiei var. hominis. Rezervoar i izvor zaraze je koža zaražene osobe. Bolest se prenosi izravnim kontaktom kože na kožu, spolnim odnosom i spavanjem u istom krevetu, a rijetko preko rublja, odjeće i posteljine. Vrijeme inkubacije je 2-6 tjedana, a najdulje do 8 tjedana. Izvan čovjekova tijela uzročnik ne može preživjeti duže od 2 do 3 dana.
- Bolest se manifestira intenzivnim svrbežom (koji se pojačava noću) i pojavom tipičnog crvenog osipa na koži najčešće između prstiju šake, na ručnim zglobovima, podlakticama, laktovima, pazušnim jamama, oko struka, donjoj strani trbuha, unutarnjoj strani bedara, oko bradavica dojki, spolovilu. Uslijed intenzivnog svrbeža i grebanja može doći do oštećenja kože i posljedične bakterijske infekcije – opisala je kliničku sliku bolesti.
Dijagnoza se postavlja na temelju simptoma, a potvrđuje pronalaskom grinje mikroskopskom analizom strugotina kože. Liječenje se provodi lokalnom primjenom skabicidnih sredstava, mazanjem na kožu.
- Lijek prvog izbora je 5% permetrin, primjenjuje se mazanjem cijelog tijela te ponavljanjem postupka za 7 dana. Lijek drugog izbora je benzil benzoat kao 25% emulzija u vodi, primjenjuje se na isti način kao i 5% permetrin. Prilikom liječenja može se pojaviti svrbež kao posljedica alergijske reakcije na grinje koja može trajati još 2-3 tjedana, sve dok koža ne izluči sve mrtve grinje. Za ublažavanje svrbeža preporučuje se antihistaminik – napomenula je dr. Čusek Adamić i naglasila da se prilikom liječenja oboljele osobe moraju preventivno tretirati i svi članovi obitelji.
- Od izuzetne važnosti su higijenske mjere u domu oboljele osobe po protokolu za skabies, bez kojih je liječenje neuspješno. Ukoliko se ustanovi prisustvo oboljele osobe u kolektivu potrebno je učiniti epidemiološki izvid te odrediti protuepidemijske mjere koje mogu uključivati preventivno jednokratno mazanje izloženih kontakata, obavezno provođenje higijenskih mjera čišćenja prema protokolu za skabies, kontrola i nadzor navedenog kroz nekoliko tjedana – dodala je za kraj.
