Kao što je poznato, kroz proteklu godinu, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice provodila je i uspješno završila nekoliko projekta energetske obnove, a u kojoj je fazi projekt izgradnje i opremanja Nacionalnog rehabilitacijskog centra za osobe s bolestima i oštećenjima kralješnične moždine i kada se očekuje završetak radova te njegovo otvorenje otkrio nam je dr. Denis Kovačić, ravnatelj Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice.
Nije se ulagalo 40-ak godina
Koji su sve radovi provedeni u sklopu projekata Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju?
Svi su naši smještajni kapaciteti kroz provedena tri projekta, odnosno energetsku obnovu Minerve, Termi i bolničkog odjela te projekt energetske obnove Lovrine kupelji, obnovljeni. Ljudi su skloni projekte energetske obnove poistovjetiti sa promjenom stolarije, odnosno promjenom prozora, vrata i fasade. No, projekt energetske obnove posebno u sklopu projekta obnove Minerve bio je puno više od toga. Napravili smo cijeli niz dodatnih zahvata, ne samo u energetici, instalacijama, na ugradnji solarne elektrane, nego na svim elementima unutarnjeg uređenja, bilo uređenja soba, recepcijskog hola, restorana i cijeli niz radova kojima smo podigli standard smještaja i boravka korisnika na jednu višu razinu. Naravno, to nije dovoljno i slijedi nam daljnje ulaganje u smislu uređenja interijera. Nadamo se uspjehu, a koji planiramo realizirati kroz predstojeće projekte koji bi se trebali realizirati iz ove financijske omotnice programa oporavka te otpornosti u narednom periodu, ali preko linije Ministarstva turizma. Trenutno radimo na pripremi tih projekata s ciljem dobivanja bespovratnih sredstava, a koje će nam dobro doći za daljnje ulaganje, posebno u objekt Minerva.
Koliko je uloženo i na koje ste sve prepreke naišli kod realizacije projekata?
U projekt energetske obnove Minerve uloženo je preko 90 milijuna kuna što kroz sredstva iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU i iz vlastitih sredstava. Oko 40 milijuna kuna uloženo je u objekt Terme i bolnički dio dok oko 13 milijuna kuna u objekt Lovrine kupelji. Sam početak radova poklopio se s početkom pandemije i prvim lockdownom. Slijedio je drugi val pandemije pa treći i sada četvrti. Izuzetno je bilo teško voditi poslovanje u takvim uvjetima. Organizirana su bila četiri radilišta na kojima su radili domaći i strani radnici. Uz to, financijsko poslovanje je bilo otežano jer Specijalna bolnica dijelom ovisi i o tržišnim prihodima koji su se od početka pandemije smanjili. U sustavu zdravstva takvi problemi ustanova koje su zapravo lječilišta i specijalne bolnice, nisu prepoznati. Smatram da ti problemi nisu samo naši.
Osim smještajnih kapaciteta je li uloženo i u opremu?
Sva tri projekta su završena. Dobili smo novu kvalitetu smještaja, a uloženo je i dosta u opremu, uređenje terapijskih prostora te unutarnjih bazena. Inače, Minerva je počela s radom 1982. godine i od tada nije bilo značajnih ulaganja ni u jedan njezin segment bilo da pogledamo hidroterapijski dio, smještajni, ugostiteljstvo ili kuhinju. Gdje god da se okrenete uvijek nešto treba i uvijek nešto nedostaje i jedanput kada su se otvorili radovi naravno da su se otvorile i nove potrebe. Imam cijeli album fotomaterijala, videozapisa o fazama izvođenja, kako je to izgledalo u pojedinim fazama radova...da se ne zaboravi.
Procijepljeno 90 posto djelatnika
S obzirom na pandemiju kako je koncipiran rad Specijalne bolnice?
Unatoč koronakrizi Minerva funkcionira 60 posto normalno, a i kroz ljeto smo funkcionirali koliko su dopuštale epidemiološke mjere. Radili su bazeni i ugostiteljstvo. Naravno taoci smo ove pandemije i daleko smo od onoga što bismo htjeli u normalnim uvjetima odrađivati. No, savladat ćemo i ovaj četvrti val i nadam se da ćemo bez nekih velikih turbulencija kroz koji mjesec zaploviti u normalnije vrijeme i pripremu za iduću turističko-ugostiteljsku sezonu. S druge strane, naše je medicinsko osoblje, ali i drugo osoblje koje radi s korisnicima i pacijentima 90 posto procijepljeno, a ostalih 30-ak radnika koji nisu cijepljeni se sukladno epidemiološkim mjerama testiraju te nije bilo problema. Pacijenti nam se nalaze u jednom dosta sigurnom okruženju. Neko smo vrijeme bili zatvoreni, no sada smo malo liberalniji, ali strogo kontroliramo covid potvrde i testiranja. Ipak, u starom dijelu Termi i bolničkom dijelu mjere su rigiroznije i temeljitije što je razumljivo jer se tamo nalaze teži pacijenti čije je zdravlje već ugroženo drugim komorbiditetima. Mislim da smo u tom kriznom upravljanju dosta dobro vodili cijelu situaciju.
Velik je broj pacijenata, imate li dovoljno radne snage?
U bolnici imamo oko 450 stacionarnih pacijenata i 400 pacijenata i korisnika na ambulantnoj fizikalnoj terapiji. Radimo u dvije smjene, posebno osoblje u ambulantnom odjelu. Gdje god smo mogli odvojili smo terapijske prostore da nam se ne miješaju pojedine kategorije pacijenata. Dakle, Minerva je samo u Minervi, Terma je samo u Termi, bolnički odjel je na bolničkim odjelima, a ambulantna fizikalna terapija je razvučena u dvije smjene što traži i povećan broj prostora, opreme i povećan broj izvršitelja. U zadnje vrijeme nabavili smo dosta nove opreme pa za sada funkcioniramo dobro. Ono što ne možemo odvojiti, a puno korisnika imamo je hidroterapijski prostor, no Minerva ima svoju hidroterapijau dok Terme i ambulantni pacijenti dijele hidroterapijske prostore. Ipak, odvojili smo termine tako da nam se ne miješaju pacijenti. Sve te mjere koje provodimo radimo za naše korisnike. Nije svejedno dolazi li netko na ambulantnu fizikalnu terapiju u jednu polikliniku gdje su isključivo ambulantni pacijenti ili dolazi u bolničku ustanovu gdje imate ugrožene teže pacijente i zbog toga smo malo rigorozniji prema ambulantnim pacijentima, ali s ciljem zaštite ovih ljudi koji su teško bolesni na stacionaru, ali i zaštite samih ambulantnih pacijenata.
Spinalni centar
Gradnja tzv. Spinalnog centra je u punom jeku. Kakvi su bili počeci?
Specijalna bolnica Varaždinske Toplice se već nekoliko desetljeća, jedina u Hrvatskoj, bavi rehabilitacijom osoba sa ozljedom kralješnične moždine. Rehabilitacija se odvijala unutar 1.000 kvadrata najstarijeg bolničkog odjela vezanog uz Termu. Referentni smo centar i nitko se osim nas tim područjem ne bavi u Hrvatskoj. Težnja mnogih koji su radili na tom odjelu i mojih prethodnika bila je da se izgradi Centar. Problemi su bili oko financiranja, no uspjeli smo zaokružiti priču te 2016. i 2017. godine udariti temelje budućem Centru. U to sam vrijeme bio u Ministarstvu te moram zahvaliti tadašnjem ministru Dariu Nakiću i ministru Milanu Kujundžiću koji je potpisao ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava od 83 milijuna kuna. Radi se o sredstvima koje su namijenjene za olakšanu zdravstvenu skrb ranjivih skupina. Prepoznate su četiri takve skupine, pa su sredstva odobrena psihijatrijskoj bolnici Vrapče, Službi za produženo liječenje i palijativnu skrbu Novom Marofu, Klinici za dječje bolesti za nabavku dječje opreme i nama za gradnju tzv. Spinalnog centra. Uz to smo još odlukom Vlade dobili dodatnih bespovratnih 24 milijuna kuna te je nešto sredstava iz svog proračuna izdvojila i Specijalna bolnica u ranim fazama projekta.
Hoće li ta sredstva biti dovoljna za završetak s obzirom na rast cijena?
Onda kada je projekt krenuo u realizaciju i kada su se raspisivali natječaji, bilo je dosta sredstava. No, bojim se da sada s obzirom na sva ona pandemijska događanja i poremećaje na tržištu te porasta cijena građevinskog materijala, izgleda da ćemo morati iznaći druga rješenja u završnoj fazi projekta. Za sada nas to ne ugrožava i ide se planiranom dinamikom. Što se tiče građevinskih radova, objekt je pred završetkom. Ovih će se dana izgraditi još jedna etaža te računamo sredinom idućeg mjeseca u grubom građevinskom smislu da bi projekt trebao biti završen.
Kada slijedi otvaranje za korisnike?
Slijedi unutarnje uređenje. Već se sada djelomice izvode radovi na instalacijama. Očekujem da ćemo sredinom iduće godine, a ovisno o pandemiji i ako ne bude većih poremećaja imati, u građevinskom smislu, već zaokružen objekt. U planu je tijekom prosinca, a intenzivno kroz siječanj raspisati natječaja za nabavku opreme. Spinalni centar obuhvaća 6.720 kvadrata površine gdje će biti smješteno 80 kreveta, a očekujemo i interes korisnika iz okruženja. Predviđeno je dosta terapijskog prostora, Dnevna bolnica, predavaona i ostalo što propisi nalažu. Objekt u funkcionalnom smislu je jedinstvena cjelina s postojećom bolnicom, Termama i hidroterapijom. Inače, u novom objektu nema vodenih sadržaja. Sa pothodnikom je Spinalni centar spojen sa objektom Terme i koristiti će bolničku kuhinju te hidreterapijske sadržaje iz starog dijela bolnice. U sklopu samog opremanja će se po prvi puta u jednoj javnoj ustanovi realizirati, ako će ići sve po planu, začeci robotske rehabilitacije. Bit će to spoj suvremene robotike i individualnog rada terapeuta i mislim da ćemo tako ostvariti još bolje rezultate.
Bazenski kompleks
Projekt energetske obnove je puno više od same energetske obnove dokazuje to i bazenski, odnosno hidroterapijski dio? Kakvi su planovi?
Da, jer je u sklopu energetske obnove i veliki rekreacijski bazen u onom nužnom dijelu morao biti saniran, pogotovo krovište i tribine. No, to nije dovoljno i ponavljam da nam slijedi daljnje ulaganje u podizanju kvalitete samog ne samo smještaja, a to će se vidjeti kasnije, već i ostalih zajedničkih prostora, a tu je prvenstveno jedan krucijalni segment - bazenski kompleks. Zapravo vanjski i unutarnji bazeni trebali bi se proširiti i spojiti s medicinskim wellnessom. Jedna etaža bi bila jedan vodeni svijet uz prateće djelatnosti koje planiramo u sklopu toga organizirati.
Iz kojih izvora financije?
U planu je aplicirati projekt na natječaj Fonda za oporavak i otpornost te ostvariti bespovratna sredstva. Prvi puta su kroz taj program preko Ministarstva turizma prepoznata lječilišta i specijalne bolnice kao prihvatljivi prijavitelji projekata. No, kroz dobru ideju i zalaganje svih, mislim da ćemo do sredine iduće godine imati kvalitetne projekte kako bismo se mogli prijaviti na natječaje koji se predviđaju da će biti raspisani u tom periodu. Minerva je bez obzira na sve svoje manjkavost, 40-godišnje neulaganje ipak objekt koji je vrhunski koncipiran, što se tiče samog rasporeda sadržaja i prostora te se svi ti prostori mogu danas uz određena ulaganja prilagoditi suvremenim trendovima turizma, a posebno lječilišnog i zdravstvenog turizma.
Prednosti naspram drugih
Vrlo važan adut koji imaju Varaždinske Toplice je geotermalna voda. Što je kroz projekte predviđeno?
Imamo dva motiva zbog kojih nam dolaze korisnici, a to je geotermalna voda i ljekovito blato. Geotermalna voda je sumporna i blagotvorno djeluje zbog svojih karakteristika i kemijskog sastava na mnoge bolesti, posebno sustav organa za kretanje, odnosno na zglobove, kosti i mišiće, kod neuroloških bolesti, ortopedskih bolesti i na cijeli niz kožnih bolesti što je manje poznato i iskorišteno. Imamo i naš peloid, ljekovito blato, no ne možete prodavati samo prirodni faktor već morate plasirati i prodavati struku.
Vole nas uspoređivati i kritizirati, ne samo nas i inače sva lječilišta i terme u Hrvatskoj da zaostajemo za Slovencima. Što mislite o tome?
Da, zaostajemo jer su Slovenci puno prije krenuli drugim putem i u slovenskim se toplicama gotovo ne provodi medicina i rehabilitacija i to sada praktički postaje njihov problem. Oni su uredili objekte, posložili infrastrukturu, ali su ostali bez struke. Mi smo kroz niz godina kada su toplice pretvorene u specijalne bolnice za rehabilitaciju dijelili sve ono loše i dobro, ali uglavnom loše iz našeg zdravstvenog sustava odnosi se na financije. Rekao bih da je naš zdravstveni sustav jako dobar za novce koje ulažemo, posebno se to pokazalo u ovom periodu. Dakle, mi smo razvijali struku koja se nadograđivala, no sada možemo ponuditi i udobnost, a za par godina ćemo moći ponuditi i daleko više. Trenutno nam se događa smjena generacija. Veliki je broj zapošljavanja bio vezan za otvorenje Minerve prije 40-ak godina i kod liječnika, fizioterapeuta te medicinskih sestara to se osjeti, ali dolazi jedna mlađa, nova generacija koja ima sasvim drugačije poglede na događanja i medicinu. I smatram da uz jednu dobru komunikaciju kroz neko vrijeme ćemo stvoriti, u svim segmentima, vrhunski proizvod u Varaždinskim Toplicama.
