Protestni (ili prosvjedni) glasovi obilježili su izbore u nekim jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj u nedjelju, 16. svibnja 2021. godine. Ovdje će biti izložen pregled nekoliko takvih slučajeva, kao i mogući utjecaj protestnih glasova koje od birača dobivaju manjinski ili nezavisni kandidati.
Poznati primjeri protestnih glasova u Europi
Ne tako davne 2014. godine na izborima u Ukrajini kao vođa tzv. Internetske partije Ukrajine za parlamentarne izbore kandidirao se Darth Aleksejevič Vader. Kandidati njegove partije također su bili Veliki Učitelj Vladimirovič Yoda i Chewbacca, kao i drugi likovi iz popularne medijske franšize Zvjezdani ratovi (Star Wars). Na Youtube servisu moguće je naći njihove promotivne video zapise koji, između ostaloga, pokazuje kako Darth Vader osvaja Odesu (poveznica) ili svira banduru, tradicionalni ukrajinski instrument (poveznica). Iako te 2014. godine Internetska partija Ukrajine nije prešla izborni prag i ušla u parlament, privukla je veliku medijsku pozornost u zapadnim medijima.
Manje davne 2017. godine Luka Maksimović, student četvrte godine komunikologije u Srbiji, kreirao je zamišljeni politički lik Ljubiše Preletačevića Belog te je na maksimi ismijavanja političkog establišmenta prvo u svojoj općini Mladenovcu postao vođa najjače opozicijske stranke (poveznica na promotivni video). Nakon toga, na predsjedničkim izborima u Srbiji (poveznica na članak u Telegramu), dobio je od birača 9,43% ili 344.498 glasova. Time se plasirao na treće mjesto, iza aktualnog predsjednika Aleksandra Vučića te aktivista i bivšeg javnog pravobranitelja Saše Jankovića, ali i ispred puno poznatijih protivnika, Vuka Jeremića i Vojislava Šešelja.
Protestni glasovi na predsjedničkim izborima 2019. godine
Na hrvatskom predsjedničkim izborima 2019. godine veliku pažnju domaće i svjetske javnosti privukao je Dario Juričan, kojem je višegodišnja inspiracija za politički aktivizam bio Milan Bandić, bivši gradonačelnik Zagreba. Iako je sa osvojenih 4,61% ili 87.883 glasova birača bio tek na petom mjestu, iza Zorana Milanovića, Kolinde Grabar-Kitarović, Miroslava Škore i Mislava Kolakušića, svojom antikampanjom i sloganom „Korupcija svima, a ne samo njima“ Juričan je postigao izvrstan rezultat. Evo njegove intrigantne izjave po završetku te kampanje: „Pokrenuli smo kampanju na Savici, tamo je Milan Bandić uhićen. Završavamo ju u Remetincu jer je tamo trebao završiti. Ljudi su glasali za mene zato da kradem, da korumpiram i moja očekivanja idu u tom smjeru. Želim dobit kao politički plijen, a i svi glasovi potvrđuju da ja na to imam pravo, tako da ću ja uzeti Zagrebački holding.“ (poveznica). Na kraju treba napomenuti da Juričan nije bio jedini predsjednički kandidat čiji je aktivizam te izborne godine bio usmjeren protiv političke korupcije.
Mogući načini izražavanja protestnih glasova
Protestni glasovi birača na izborima za predsjednika, parlament i lokalne dužnosnike pojavljuju se u različitim oblicima: (1) predaja praznih, krivo ispunjenih i poništenih biračkih listića, (2) glasovanje s dopisivanjem nepostojećeg kandidata, (3) glasovanje za manjinsku ili marginalnu stranku i kandidate, (4) organizirani protestni glasovi. Jedan od najpoznatijijih internacionalnih izbornih „kandidata“ kojeg se, najčešće u SAD-u, dopisivalo na glasačke listiće bio je Paško (Pajo) Patak (engl. Donald Duck). Sličan slučaj pojavio se i 2002. godine u Švedskoj (poveznica).
Podsjetimo se, u drugom krugu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj 2019. godine Miroslav Škoro pokušao je potaknuti protestne glasove jer je bio nezadovoljan svojim trećim mjestom, iza Zorana Milanovića i Kolinde Grabar-Kitarović, a isto je učinio i Dario Juričan. Škoro je to napravio svojom izjavom da će na glasački listić dopisati „Hrvatski narod“, a Juričan je rekao da njegovi birači dopišu ime Milana Bandića.
Glasovi koje su dobili Darth Aleksejevič Vader 2014. godine u Ukrajini, Luka Maksimović i njegov alias Ljubiša Preletačević Beli 2017. godine u Srbiji, kao i Dario Juričan ili „Milan Bandić“ 2019. godine u Hrvatskoj najbolji su primjer protestnih glasova jer je u tim slučajevima svim biračima koji su za te kandidate glasovali bilo potpuno jasno da se nije radilo o „ozbiljnim“ predsjedničkim kandidatima.
Protestni glasovi na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine
Da li je i na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine u Hrvatskoj također bilo protestnih glasova? Naravno! Najbolji primjer dolazi iz Zadra, nekadašnje „utvrde“ HDZ-a. Naime, Enio Meštrović, lokalni performer, umjetnik i politički aktivist, sa svojim alter-egom Ričardom (poveznica) ušao je u izbornu utrku za gradonačelnika Zadra i osvojio treće mjesto sa čak 23,49% glasova birača. Također, njegova nezavisna lista osvojila je 21,85% glasova za gradsko vijeće Zadra te bez njenih predstavnika u gradskom vijeću HDZ ili SDP nakon aktualnih lokalnih izbora vjerojatno neće moći sastaviti većinu.
U izboru za gradsko vijeće Grada Dubrovnika veliko iznenađenje je nezavisna lista dubrovačkog karićara Ivice Roka, sa sloganom „Roko nije na prodaju“. Iako je njegova kampanja najviše sličila predizbornoj šali na račun lokalnih izbora, ipak je osvojila 9,05% glasova birača (poveznica). Roka na njegovom kariću (kolicima za prijevoz manjih tereta) možete vidjeti na ovoj poveznici. Inače, u Dubrovniku je jako dobar rezultat na izborima za gradsko vijeće postigla i zajednička lista „Srđ je Grad“ i „Možemo!“ osvojivši drugo mjesto iza HDZ-a sa 14,16% glasova birača, iako na prošlim lokalnim izborima u 2017. godini nisu bili prisutni kao kandidati za gradsko vijeće.
Da su birači u prvom krugu lokalnih izbora 2021. godine bili željni promjena vidljivo je i po uspjehu nezavisnog kandidata za župana Šibensko-kninske županije, aktualnog kninskog gradonačelnika Marka Jelića koji je trenutno ispred Gorana Pauka iz HDZ-a, no dijeli ih manje od jedan posto glasova u korist Jelića (poveznica). Treba istaknuti da je Goran Pauk 2017. godine osvojio svoj treći mandat za redom na mjestu župana Šibensko-kninske županije.
Iako uspjeh platforme „Možemo!“ u aktualnim izborima za Gradsku skupština Grada Zagreba, s 40,83% osvojenih glasova birača, nije moguće promatrati isključivo kao rezultat protestnih glasova, nema sumnje da su tom uspjehu pridonijeli sljedeći činitelji: (a) brojne kaznene prijave protiv bivšeg gradonačelnika Milana Bandića, istražne radnje koje su protiv njega vođene i sudski procesi u kojima je sudjelovao, (b) boravak Milana Bandića u istražnom zatvoru u Remetincu čak dva puta - poveznica, (c) tzv. „žetončići“ koji su skupljani u Saboru i Gradskoj skupštini - poveznica, (d) evidentno „razbacivanje“ gradskim novcem kao u slučaju fontana u Ulici Hrvatske bratske zajednice (tzv. „Bandićevih fontana“) i novoizgrađene Žičare Sljeme, kao i (e) arogancija Milana Bandića prema novinarima te povremeno neprimjerena komunikacija sa osobama ženskog spola. Naime, platforma „Možemo!“ i njen voditelj Tomislav Tomašević izgradili su dio svojeg aktivističkog i političkog imagea kao opozicija Milanu Bandiću i njegovoj suradnji sa zagrebačkim HDZ-om. Pritom ne treba zanemariti činjenicu da je od potresa u Zagrebu 22. ožujka 2020. godine do lokalnih izbora u svibnju 2021. godine vrlo malo napravljeno na sustavnoj obnovi oštećenih stambenih objekata u Zagrebu, što je dodatno okrenulo birače prema strankama poput „Možemo!“.
Protestni glasovi na lokalnim izborima u Gradu Varaždinu
Da li je u prvom krugu lokalnih izbora u Varaždinu bilo protestnih glasova? Odgovor nije teško dati: vrlo vjerojatno da. Platforma „Budimo grad“ (poveznica) okupila je lokalne varaždinske aktiviste, ponajprije one vezane uz Facebook stranicu Varaždinsko smeće – građanska inicijativa (poveznica) i Udrugu VBS – Varaždin bez smeća (poveznica). Aktivisti platforme „Budimo grad“ bili su aktivni na društvenim mrežama i privukli interese lokalnih medija te su za gradsko vijeće Grada Varaždina, sa Dubravkom Novak kao nositeljicom liste, uspjeli dobiti podršku čak 16,80% birača svrstavši se na treće mjesto iza liste Ivana Čehoka i SDP-a, a ispred koalicije HDZ-HSLS-HSU i Reformista. Kao kandidatkinja za gradonačelnicu Dubravka Novak postigla je treće mjesto sa 16,92% glasova, iza Ivana Čehoka (nezavisni) i Nevena Bosilja (SDP), a ispred Alena Runca (HDZ). Aktivizam pojedinaca na kandidacijskoj listi za gradsku skupštinu Grada Varaždina zabilježen je u lokalnim medijima, uglavnom vezano uz probleme sa nagomilanim balama smeća u Brezju. Na tome je u posljednje vrijeme radila druga na listi kandidata platforme „Budimo grad“ odvjetnica Ana Petrić (poveznica), kao i treći, dr. sc. Ivan Obadić, postdoktorand na Pravnom fakultetu u Zagrebu i član Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo (poveznica). Zanimljiv je i četvrti na listi, Varaždinac Hrvoje Kumek, koji je očito bio zainteresiran za promjene jer je za portal Varaždinski.hr izjavio sljedeće u vezi zagađenja zraka u kvartu u kojem živi: “U takvim slučajevima zatvaramo prozore i sklanjamo rublje s balkona. Radi se o gustom teškom dimu sive boje, koji je popraćen specifičnim ‘kemijskim’ mirisom po spaljenoj plastici ili ulju. Dim iz tvornice se ispušta u različitim intervalima. Ponekad se to radi nekoliko dana zaredom, ponekad svakih nekoliko dana. Ponekad se dim ispušta tijekom dana, no češće je to u noćnim satima, od 22 sata na dalje.” (poveznica).
Rezultati protestnih glasova – izraz moći ili nemoći biračkog tijela
Protestni glasovi nemaju uvijek utjecaj na rezultate izbora. Neočekivano velik broj poništenih biračkih listića u pravilu samo pokaže na nezadovoljstvo dijela birača, ali nije uvijek jasno da li je to uzrokovano lošim kandidatima, neprimjerenom izbornom legislativom ili prljavom predizbornom kampanjom. Neizlazak na izbore također je indirektno izraz nezadovoljstva biračkog tijela, slično protestnim glasovima. Glasovanje za nekog „komičnog“ i neozbiljnog kandidata u pravilu ne dovodi do njegovog izbora za predsjednika države, župana ili gradonačelnika, ali šalje jasniju poruku od poništenih listića ili neizlaska na izbore.
Ponekad „neozbiljni“ kandidati postignu uspjeh i postanu manjinski politički čimbenik u lokalnoj zajednici kao što je to bio slučaj 2017. godine u Srbiji s Lukom Maksimovićem i njegovim zamišljenim političkim likom Ljubišom Preletačevićem Belim. Na ovim lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine isto se dogodilo s Eniom Meštrovićem i njegovim alter-egom Ričardom u utakmici za gradsko vijeće Grada Zadra, kao i s karićarem Ivicom Rokom kad je u pitanju Gradska skupština Grada Dubrovnika.
Međutim, protestni glasovi za ozbiljne kandidate i kandidacijske liste, kojih je sigurno bilo u slučaju platforme „Možemo!“ u Zagrebu i platforme „Budimo grad“ u Varaždinu, imat će u konačnici znatan utjecaj na vođenje gradskih politika, pa i njenu veliku promjenu kad je Grad Zagreb u pitanju.
Korupcija kao jedan od uzroka protestnih glasova
Politički i pravni teoretičari bavili su se korupcijom javnih funkcija već prije više od dva tisućljeća. U staroj Grčkoj pojavio se koncept pod nazivom anacikloza (poveznica) koji objašnjava cikluse smjene osoba koje upravljaju državom i javnim funkcijama. U pravu iz doba Rimske Republike paralelno se javlja pojam ambitus (poveznica) koji se veže uz političku korupciju u obliku nedozvoljenih načina utjecanja na biračko tijelo. Nesumnjivo su i danas, više od dvije tisuće godina od formiranja takvih pojmova političke korupcije, slične pojave prisutne u Hrvatskoj i svijetu. Nepoštena vlast, korupcija i pokušaji izborne prijevare uzrok su protestnih glasova, jačanja manjinskih stranaka i kandidata, a ponekad i svrgavanja nepoštene vlasti.
