Varaždin će 8. travnja biti domaćin 16. hrvatskog kongresa pekarstva, mlinarstva i slastičarastva "Hrvatski pekar".
Kongres će se održati u hotelu Turist, pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore i Prehrambeno–biotehnološkog fakulteta Zagreb te u organizaciji Novinsko–nakladničke tvrtke Robinson iz Zagreba.
Kako ističu organizatori, kongres se održava u vrijeme nekoliko vrlo negativnih segmenata vezanih za ovu branšu. Sudionici skupa moći će čuti podatak da se svaki peti proizvedeni kruh u hrvatskim pekarnicama baca. Ekonomisti su izračunali da je to godišnja vrijednost od blizu 50 milijuna eura, što svakako nije dobar podatak za hrvatsku pekarsku branšu.
- Prosjek povrata kruha je 25 %, što znači da neke velike pekarnice imaju daleko veći postotak. U Sloveniji je taj podatak isto tako alarmantan, baca se kruh u vrijednosti od 28 milijuna eura. No ne baca se samo kruh, u Hrvatskoj se prosječno baca 90 kilograma hrane po stanovniku, ukupno u smeće bacimo 400.000 tona hrane. U Sloveniji se godišnje baca 82 kilograma hrane po stanovniku što je ukupno 168.000 tona hrane. Prosječni njemački građanin godišnje također baci 82 kilograma namirnica, što je više od šest i pol milijuna tona hrane. Ukupan podatak za sve zemlje EU; baca se 179 kilograma hrane po stanovniku ili 89 milijuna tona hrane - navode organizatori i dodaju da su ovi podaci alarmantni posebice u vrijeme kada je 20 % Hrvata siromašno, kao i da je podatak za hrvatsku pekarsku industriju vrlo nepovoljan te će pekari morati vrlo hitno rješavati ovaj problem.
Problematiku hrane u posljednje su vrijeme, u pozitivnom smislu, obilježila dva događanja - prvo u Francuskoj, a zatim u i Njemačkoj.
- Supermarketima u Francuskoj zakonom je zabranjeno bacanje hrane koja nije prodana. Umjesto toga, trgovine po zakonu moraju donirati hranu humanitarnim organizacijama ili bankama hrane. Novi zakon u francuskom je Senatu izglasan jednoglasno, nakon što je zastupnik Ash Derambarsh pokrenuo peticiju za zabranu bacanja hrane. Zakon će se odnositi na sve trgovine površine 400 metara kvadratnih i više. U slučaju da supermarketi odluče "zaobići" zakon, prijete im visoke novčane kazne. Također, prošlog je tjedna njemački ministar poljoprivrede i prehrane Christian Schmidt najavio radikalne promjene u problematici bacanja hrane. Jedan od velikih problema zašto se hrana baca je i famozna deklaracija na svakom proizvodu "najbolje upotrijebiti do...". Naime, u smeću završi i hrana kojoj je istekao "preporučeni rok upotrebe", a riječ je o prilično elastičnom pojmu - do tog datuma proizvođač tek jamči da će proizvod imati osobine kojeg bi taj proizvod trebao imati što se tiče okusa, mirisa, boje, konzistencije i hranjive vrijednosti. Nakon tog datuma je vrlo vjerojatno da će taj proizvod zadržati ta svojstva i još će možda dugo proći dok se proizvod doista ne pokvari. Nijemci masovno bacaju dobre namirnice zato jer su proizvođači postavili prevelike sigurnosne razmake do roka kad se proizvod kvari. Preporučen rok uporabe je u Njemačkoj uveden još prije više od trideset godina i tek u rijetkim slučajevima on doista ima smisla. Nadajmo se da će se ove promjene ubrzo odraziti i u Hrvatskoj - napominju organizatori.
Navode i podatak da prosječna potrošnja kruha po glavi stanovnika u Hrvatskoj iznosi 74 kilograma kruha, a najprodavaniji je pritom još uvijek polubijeli kruh, s udjelom od 33,4 posto. Djelomičan odgovor na pitanje "Kakve je kvalitete kruh koji jedu Hrvati?" dat će na ovogodišnjem kongresu "Hrvatski pekar" i proglašenje dobitnika akcije "Hrvatska pekarska kvaliteta", koju je prošle godine pokrenula redakcija revije "Hrvatski pekar".
Riječ je o nastojanju da se valorizira kvaliteta hrvatskih pekarskih i pekarsko-slastičarskih proizvoda. U ovoj akciji sudjelovale su pekarnice s područja cijele Hrvatske. Kako ističu organizatori, akcija "Hrvatska pekarska kvaliteta" pokrenuta je jer vrlo malo diploma, medalja i drugih priznanja resi police, vitrine i zidove hrvatskih pekarnica, budući da ovakvih valorizacija ima vrlo malo u Hrvatskoj (osim nekih velikih pekarskih sustava koji imaju vlastite laboratorije te vrlo često ocjenjuju svoje proizvode).
- U tom smislu zakinuti su i potrošači, koji ne znaju da li kupuju proizvode koji zaslužuju "zlato", "srebro", ali sami proizvođači koji se trude proizvesti najkvalitetnije pekarske proizvode, ali jedina valorizacija kvalitete najčešće su im usmene pohvale kupaca, te ni sami ne znaju stručnu, kvalitativnu vrijednost svojeg proizvoda - pojasnili su.
Stručna ocjenjivačka komisija, koja se sastojala od najeminentnijih hrvatskih stručnjaka u pekarstvu te stručnjaka Prehrambeno–biotehnološkog fakulteta Zagreb dodijelila je ukupno šest zlatnih medalja, 19 srebrnih i 19 brončanih medalja. Medalje i diplome uručit će pekarima Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore.
- Uređivačka koncepcija kongresa "Hrvatski pekar" je da svake godine preferiramo izvorne i tradicijske hrvatske pekarske i pekarsko-slastičarske proizvode. Poseban naglasak stavljen je na one proizvode koji preferiraju zaštitu ili brendiranje. Hrvatska je velika riznica tradicijskih pekarskih i pekarsko-slastičarskih proizvoda i tu je velika šansa za turizam. Podatak da je europsko tržište izvornih proizvoda vrijedno blizu 50 milijardi eura svakako je stimulativan za pekarsku branšu, jer s takvih proizvodima ostvaruju novu tržišnu vrijednost, te obogaćuju raznolikost turističke ponude te općenite ponude na domaćem tržištu – ističe Stjepan Odobašić, direktor tvrtke Robinson.
Gosti ovogodišnjeg kongresa dolaze iz općine Virje, koji će predstaviti tradicijski pekarsko-slastičarski proizvod "virovska mazanica" čije se preferiranje poklapa s osnivanjem Turističke zajednice "Srednja Podravina", a ova delicija svakako će biti popratni dio svake turističke destinacije u tom kraju. "Virovsku mazanicu" predstavit će Društvo žena Virje uz bogatu degustaciju za sve sudionike. Gosti iz Raba predstavit će nadaleko poznatu rapsku tortu uz želju da se ovaj izuzetan pekarsko-slastičarski proizvod ponudi kupcima ne samo u jadranskom, nego i kontinentalnom dijelu Hrvatske. Na kongresu će se predstaviti i najnoviji pekarski i pekarsko-slastičarski proizvodi europskih proizvođača, a sudionici će moći kušati i nagrađene proizvode.
Brojna predavanja na kongresu koji počinje u 9 sati pratit će hrvatski pekari, slastičari, prehrambeni tehnolozi te nastavnici i profesori srednjih prehrambenih i pekarskih škola Hrvatske.
