Zanimljiva rasprava se vodila oko razvoja Varteksa te podmirenje dugove te tvrtke prema Varaždinu. Nedavno su predstavljeni planovi da se umjesto otplate dugo dio nekretnina preda Gradu u vrijednosti do visine dugovanja tvornice prema Gradu. Zgrada bi se potom iskoristila za korištenje udrugama u gradu ili potencijalno i proširenje Tehnološkog centra.
- Projekt spašavanja Varteksa je bila na sjednici Odbora za financije i proračun bila javna. Prezentirane su bile brojke i prezentiran plan. Činjenica da ako Grad krene u ovrhu tih 4 milijuna kuna to bi bio jedan težak udarac u ovom trenutku. Njima sada pada prodaja i to je polučilo velike probleme s likvidošnošću. Njihov plan je da se dio kompleksa prodaje, a dio zadrži za proizvodnju. Jedna je crvena zgrada gdje je bila uprava, a druga je dimnjak. To Gradu ne treba u ovom trenutku, ali s druge strane ne bi bilo pametno da se izazove 700-800 otkaza pokretanjem postupka za ovrhu. Mi moramo na neki način naplatiti potraživanja. Interes za taj cijeli kompleks je jako velik i možda ne bi bilo loše da se još da nešto vremena za prodaju, a ako tog perioda ne bi mogli prodati nekretnine da se ide u preuzimanje - rekao je vijećnik Mario Lešina.
Vjeran Strahonja nije zadovoljan činjenicom da nisu dobili prijedlog zaključka, iako je taj prijedlog ipak tek danas objavljen na stranicama Grada Varaždina, da se ne ide u prisilnu naplatu dugovanju prema Varteksu do idućeg Gradskog vijeća u novom sazivu, ali je gradonačelnik Ivan Čehok ipak tražio da se ipak već danas donosi pozitivna odluka na ovu točku dnevnog reda. Bruno Ister je rekao da je u ovom trenu možda bolji vrabac u ruci, nego golub na grani.
- Zgrada nije bezvrijedna, ali za mene to nije glavno pitanje, već razvojni plan jer je donijet bez našeg znanja i ne vodeći brigu o javnom interesu grada već prema potrebama privatnog poduzetnika odnosno Varteksu. Kad se radi o tako važnom prostoru kao što je Varteks, onda se radi detaljan plan gdje se mora konzultirati što o tome misle građani, odnosno mi kao vijećnici i predstavnici građana. Kad se to prođe, onda se dođe do rješenje gdje su zadovoljni svi. To u ovom slučaju, nije slučaj. Došlo je opstruirano rješenje od gore i mi smo ga vidjeli tek u medijima. Nejasna je filozofija, ali možda je prva iteracija od koje se kreće. Kada bi svi rekli svoje, onda bi to bilo to. Sada mislim da je privatni interes iznad javnog interesa, a ja ću biti suzdržan na glasanju - rekao je Ister.
Lešina je kritizirao SDP te naveo da bi oni najrađe napravili eksproprijaciju vlasništva i sve poslali na goli otok u javnom interesu građana.
- Ovo je privatno vlasništvo i oni imaju pravo raditi sa svojom nekretninom što žele - rekao je Lešina, a Ister je opet rekao da se nije razmišljalo o prostornom uređenju u gradu i napomenuo da Lešina opet spušta na nisku raspravu. Nakon svega se javio i gradonačelnik.
- Nemam nikakvih dilema i iluzija da bi SDP mogao podržati bilo što. Otuđeni su potpuno od onoga što treba radnicima u ovom gradu. Nikada niste ništa ozbiljno uzeli kada su radnici u pitanju i to je jedna lažna socijaldemokracija. Vlasnik je uložio svoja sredstva u tvrtku, a mi u ovom trenutku želimo pomoći jer nemaju taj svježi novac do kojega je teško doći. Nisam sklon radi jedne šnicle ubiti kravu. Mi nešto moram učiniti danas - rekao je Čehok.
- Ne smatram spornim preuzimanje te građevine pod dug, to je možda i dobar posao za grad, sporno je nešto drugo. Nametanje rješenja koji nisu donijeli Varaždinci, nego nam je nametnuto od gore - rekao je Ister u svom odgovoru Čehoku, a tada se javio Željko Prstec da se odugovlači rasprava, misleći na SDP, i da se troši vrijeme i naglasio da će podržati odluku o preuzimanju nekretnina od Varteksa kao dio naplate dugovanja.
Tomislav Babić, predsjednik uprave Varteksa se uključio u rasrpavu i naglasio da tvrtka ne bježi od isplate dugovanja Gradu Varaždinu.
- Te obveze su naslijeđene, naslijedili smo velike dugove i veliku količinu neaktivne imovine. Svi dugovi prema Gradu nisu nastali jer smo nešto kupili od Grada, nego isključivo u ovih 10 godina jer trebamo plaćati komunalnu naknadu. Varteks duguje 160 milijuna kuna, od toga 11 milijuna eura ZABA-i i HABOR-u iz predstečajne nagodbe. Mi sljedeći mjesec moramo naplaćivati ili će krenuti naplaćivati prodajom nekretnina. Drugi dio duga je prema Nenadu Bakiću, koji je sam stavio 46 milijuna kuna u Varteks što nije napravio niti jedan vlasnik pa niti originalni vlasnik tvrtke - rekao je Babić te izdvojio da su ih skoro "ubili" to što su Grad Varaždin i Zoran Košćec potraživali dugovanja, a da mu je dosta dobrih misli i želja već trebaju pomoć i to posebno kada dođe do isplaćivanja plaća.
Nakon toga se javio i predsjednik SDP-a, Miroslav Marković, Varaždina kojemu je dosta "crvene" retorike o komunizmu protiv SDP-a. Nakon rasprave koja se odvijala koja oko tema tko nije pratio ili je pratio sjednicu Odbora za financije i proračun gdje se predstavio plan o načinu naplaćivanja dugovanja Varteksa, javio i gradonačelnik koji je optužio da Čačić na prostorima Varteksa vjerojatno ima građevinske ambicije.
- To je dio jedne nestručne Čačićeve intervencije da smo mi državi predali. Ništa nismo mi predali, država za sve pita Grad. Mi smo od prvog dana uključeni u cijeli postupak izdavanja svih dozvola i Grad se pita za sva urbanistička, građevinska i prometna rješenja. Za sve što radi Varteks se nas pita jer je to potpuno prirodno. S obzirom da Čačić ima svoje ambicije na tom prostoru, a znamo kako idu njegove ambicije, to uvijek završava u param parčadi pa ga je jako zasmetalo - rekao je Čehok.
Bosilj je još jednom naglasio argumente vijećnika Istera da se prebrzo ide u mijenjanje GUP-a bez savjetovanja s građanima i da ne bi ipak trebali ići bez javne rasprave u taj projekt.
Na kraju su gradski vijećnici su većinom glasova, 12 glasova za i osam suzdražnih glasova, prihvatili Prijedlog zaključka o prihvaćanju razvojnih programa Varteks d.d. i prijedlog načina naplate potraživanja od Varteksa d.d. Nakon toga se uzela 10 minutna stanka jer je i ovaj dio sjednica, predsjednik Gradskog vijeća vodio i moderirao iz vožnje, a nakon toga se trebalo glasati o prodaji zemljišta na kojem se nalazi TTS za 1,9 milijuna kuna, no gradonačelnik je tu točku maknuo s dnevnog reda pa se nije glasalo. Lomila su se koplja proteklih dana o TTS-u u javnom prostoru, ali izgleda da će ta odluka i glasanje o tome dočekati novi saziv gradske vlasti.
