Oko sto tisuća tona komunalnog otpada, koji već 18 godina leži u Brezju omotan u bale, bit će, ako ne središnja, onda sigurno jedna od glavnih tema i skorih, drugih izvanrednih izbora u povijesti Varaždina, baš kao što je to bio slučaj na izborima zadnjih desetak godina. Vidjelo se to već u studenom, kada je prvobitan prijedlog proračuna nije prošao upravo zbog prijepora vezanih uz troškove zbrinjavanja bala i tla, a vidi se i po naknadnim, učestalim polemikama gradskih čelnika i oporbe, kojoj su se pridružilo i dvoje vijećnika većine, Ana i Hrvoje Petrić, a onda i ostali iz Budimo grad, čija je “suzdržanost” i dovelo do izbora.
U osporavanju javne nabave za zbrinjavanje bala i sanacije tla, posla za koji je zajednica ponuditelja CE-ZA-R i HIS ponudila 21,6 milijuna eura bez PDV-a, odnosno 29 milijuna s PDV-om - upravo je Hrvoje Petrić otišao najdalje. Naglašavajući da želi “isključiti svaku mogućnost da postoji jeftinije, primjerenije, pa i bolje rješenje od onog koje na stol stavlja gradonačelnik”, otvoreno je u prilozima tipa “USKOK istražuje posao s otpadom u Varaždinu” izražavao sumnju da se uvjetima iz natječaja pogodovalo jedinom ponuditelju, a tako daleko nije išao baš nitko drugi iz oporbe, čija se kritika uglavnom odnosila na (pre)visoku cijenu.
Poručivši da njegovi navodi zaslužuju dizanje kaznenih i građanskih tužbi, gradonačelnik Neven Bosilj zapitao je svojedobno vijećnika Petrića optužuje li za pogodovanje i sva državna tijela koja su u postupak uključena. Naime, kako često ukazuje Bosilj, javna nabava i sve što joj je prethodilo provedeno je sukladno koracima dogovorenim s nadležnima, to tim više što računa na sufinanciranje zbrinjavanja i sanacije tla u iznosu od 40 posto od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji. očigledno, ne želi (više) ni čuti za odlaganje i zakopavanje otpada, iako su tako sanirana i neka stara odlagališta u Varaždinskoj županiji, i to uz sufinanciranje!
Uspije li slijedom toga, a sukladno najavama, i Grad Varaždin dobiti potporu Fonda, kao što su uspjele mnoge druge jedinice lokalne samouprave, kao i biti oslobođen plaćanja PDV-a, osjetno bi pao trošak zbrinjavanja baliranog otpada i sanacije tla. Naime, prema ponudi, ti troškovi iznose otprilike 220 eura po toni (bez PDV-a), a sa sufinanciranjem od 40 posto padaju na oko 132 eura! A Županijski centar za gospodarenje otpadom Kaštijun, koji također ima mehaničko-biološku obradu otpada, sada traži 146 eura za obradu i zbrinjavanje tone komunalnog otpada!
Koji bi to onda bio povoljniji način zbrinjavanja baliranog otpada u Brezju, koji bi ujedno bio neupitno sukladan propisima i zakonit, što nije slučaj s ugovorom iz 2008. godine, koji je krajem prošle godine po drugi put proglašen ništetnim na varaždinskom Trgovačkom sudu ali, unatoč tome, i dalje se na njega poziva, odnosno nema suglasja oko rješenja? A hoće li suglasja konačno biti, uvelike ovisi o rezultatima izbora, koji će u jednu ruku biti i referendum građana upravo o balama, odnosno rješenju koje je na stolu i samo ga treba potpisati.
U DOKUMENTIMA NI RIJEČI O HITNOSTI - Nema ni riječi o potrebi žurnog sprječavanja nastanka štete – ukazuje u presudi Trgovački sud u Varaždinu, nakon navođenja desetak dokumenata, nastalih uoči sklapanja Ugovora o interventnom odvozu i zbrinjavanju novonastalog komunalnog otpada u Brezju, koji je sklopljen na Badnjak 2008. s tadašnjom tvrtkom VIS izravno jer, kako se tvrdilo, upravo zbog potrebe hitnog sprječavanja štete. Stoga je ugovor po drugi put proglašen ništetnim, kao i kasniji dodatak tom ugovoru te promemorija. Uz to, svaka stranka snosi svoje nemale troškove, a odbijen je i zahtjev da T&H Invest isplati avans od devet milijuna kuna s kamatama tužitelju Gradu Varaždinu, budući da je povukao takav tužbeni zahtjev.
