Ministar Damir Habijan predstavio je u Hrvatskom saboru šest zakonskih prijedloga usmjerenih na zaštitu društva od počinitelja najtežih kaznenih djela, istaknuvši da je riječ o najvažnijim zakonskim prijedlozima u resoru ministarstva.
Uvođenje doživotnog zatvora
"Što se tiče Kaznenog zakona, ovdje imamo četiri cilja. Prije svega, riječ je o uvođenju instituta doživotnog zatvora" istaknuo je ministar Habijan.
Predloženim izmjenama prvi put se u državi uvodi institut doživotnog zatvora. Ova najteža kaznena sankcija moći će se izreći za sva ona kaznena djela za koja je u važećem kaznenom zakonodavstvu već propisana kazna dugotrajnog zatvora, ali i u svim slučajevima izricanja jedinstvene kazne kada je više kaznenih djela počinjeno u stjecaju.
Mogućnost podnošenja zahtjeva za uvjetni otpust nastupa tek nakon što osuđenik odsluži 25 godina zatvora, što ovo rješenje svrstava među najstrože u Europskoj uniji.
"Smatram da su ove izmjene, njih ukupno šest, možda po svom značaju najvažniji zakonski prijedlozi" rekao je ministar Habijan.
Nova posebna mjera nadzora
Drugo ključno područje odnosi se na potpunu redefiniciju dosadašnje sigurnosne mjere zaštitnog nadzora.
Izmjenama Zakona o probaciji dosadašnja se sigurnosna mjera zaštitnog nadzora u potpunosti briše iz zakona te se uvodi novi kaznenopravni institut posebne mjere nadzora nakon punog izvršenja kazne zatvora.
Nova mjera određivat će se neposredno prije izlaska osuđenika na slobodu. S tim u vezi, izmjenama Zakona o izvršavanju kazne zatvora detaljno se propisuju postupak i obveza provođenja stručne procjene rizika prije otpusta zatvorenika koji ispunjavaju pretpostavke za novu mjeru.
Odlučivanje o mjeri daje se u nadležnost sucu izvršenja, kojemu se daje ovlast da pri odlučivanju o uvjetnom otpustu zatvorenika s najtežim kaznama izravno zatraži sazivanje međuresornog povjerenstva u slučajevima visokog rizika.
Zakonom se ujedno detaljno određuju struktura i sadržaj posebnog sažetog i obrazloženog izvješća koje se dostavlja nadležnom probacijskom uredu 15 dana prije puštanja zatvorenika na slobodu.
Rokovi nadzora trajat će od jedne do pet godina, odnosno od jedne do deset godina za djela počinjena na štetu djece, pri čemu će kršenje obveza predstavljati zasebno kazneno djelo.
Za najopasnije pojedince predviđa se i posebni zakon Ministarstva zdravstva koji omogućuje smještaj u posebnu ustanovu izvan zatvorskog sustava nakon što u potpunosti odsluže zatvorsku kaznu.
"Smisao je u tome da za osobe koje izdrže kaznu zatvora, uz ispunjenje određenih okolnosti i uvjeta, postoji mogućnost smještaja izvan penalnog, odnosno zatvorskog sustava, u posebnu ustanovu" objasnio je ministar.
Ekocid i povećanje kazni za požare
U sklopu prenošenja direktive o zaštiti okoliša putem kaznenog prava, za koju je radna skupina osnovana u svibnju 2025. godine, Republika Hrvatska prva u Europskoj uniji uvodi novo kazneno djelo teškog oblika kaznenog djela protiv okoliša, u javnosti nazvano ekocid.
"Za kvalificirani oblik ovog kaznenog djela, kada postoji nepovratno onečišćenje ili kada su prouzročene teške i nesagledive posljedice za okoliš, moći će se izreći kazna zatvora od najmanje deset godina do dugotrajnog zatvora. Uvođenjem instituta doživotnog zatvora predviđa se i mogućnost izricanja doživotne kazne za ovo kazneno djelo" naglasio je Habijan.
Povećavaju se i kazne za dovođenje u opasnost života ili imovine te djela protiv opće sigurnosti: temeljni oblik s šest mjeseci do pet godina zatvora podiže se na jednu do deset godina zatvora, za veliku materijalnu štetu propisuje se tri do 15 godina zatvora, a za najteža djela sa smrtnom posljedicom od najmanje pet godina do doživotnog zatvora.
Izmjenama Zakona o odgovornosti pravnih osoba najviša novčana kazna za pravne osobe podiže se na 50 milijuna eura.
"Ono što je ovdje izuzetno važno i na što možemo kao država biti ponosni, jednako kao i na uvođenje kaznenog djela femicida, za koje smo bili prva država članica Europske unije koja ga je uvela, jest uvođenje novog kaznenog djela teškog oblika kaznenog djela protiv okoliša, koje se u javnosti već naziva ekocidom", istaknuo je ministar Habijan.
Maloljetnici i pitanje retroaktivnosti
Usklađivanjem Zakona o kaznenom postupku izjednačava se procesni položaj optuženika kojem je izrečen doživotni zatvor s položajem kod dugotrajnog zatvora, što obuhvaća pravo na obveznu obranu kod izvanrednih pravnih lijekova, pravo branitelja i supružnika na žalbu bez posebne ovlasti te dopuštenost žalbe trećestupanjskom sudu.
Kroz izmjene Zakon o sudovima za mladež definirano je da se doživotni zatvor može primijeniti na mlađe punoljetnike od 18 do 21 godine pod posebnim uvjetima, dok se starijim maloljetnicima od 16 do 18 godina ne može izreći.
"Kazna doživotnog zatvora, kao ni prema dosadašnjem zakonskom rješenju kazna dugotrajnog zatvora, ne može se izreći starijim maloljetnicima, odnosno osobama u dobi od 16 do 18 godina" poručio je ministar.
Zaključno je naglasio da bez sinergije, prevencije i edukacije sam zakon neće smanjiti broj tragičnih slučajeva, ali da predstavlja alat pravosudnim dužnosnicima od kojih se očekuje da svojima odlukama pošalju jasnu poruku.
"Ove zakonske izmjene predstavljaju alat, ali i poruku pravosudnim dužnosnicima" zaključio je ministar Habijan.
