Dom zdravlja Varaždinske županije i Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu pri Hrvatskom liječničkom zboru u srijedu, 24. veljače u Domu za starije i nemoćne osobe u Varaždinu organizirali su stručni skup "Palijativna skrb u zajednici - izazov suvremenog društva".
Stručni skup okupio je medicinske sestre i tehničare, liječnike, fizioterapeute, socijalne radnike, psihologe i sve koji imaju ulogu u brizi za palijativne bolesnike i njihove obitelji, s ciljem razmjene iskustava, znanja, primjera dobre prakse, ali i detektiranja problema na ovom području.
- Prije svega, drago nam je da je Varaždinska županija domaćin ovakvog skupa, gdje se okupljaju stručnjaci za koje možemo reći da rade s najtežim bolesnicima. Varaždinska je županija prepoznala potrebu za razvojem palijativne skrbi. Prošle smo godine u novi plan zdravlja, koji će vrijediti do 2018. godine, razvoj palijativne skrbi uvrstili kao šesti prioritet. U tome imamo odličnu podršku bolnice u Novom Marofu, koja je centar izvrsnosti za Republiku Hrvatsku na području palijative. Zahvaljujući donaciji Varaždinske županije i udruzi "Srce" iz Novog Marofa, ali i nekim manjim donatorima, osnovana je Posudionica pomagala, gdje ljudi mogu za takve bolesnike preuzeti pomagala - istaknuo je ovom prilikom dožupan Alen Kišić.
Dodao je da su vodeći uzroci smrti u Varaždinskoj županiji upravo neizlječive bolesti u koje spadaju karcinomi, u čemu se na godišnjoj razini evidentira gotovo 900 novih pacijenata, što uz podatke o povećanju starosne dobi populacije svakako upućuje na neophodnost razvoja palijativne skrbi.
Dr.med. Vlasta Vučevac, predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu pri Hrvatskom liječničkom zboru, istaknula je da je Vlada RH 2013. godine donijela Strateški plan razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj.
- Palijativna skrb nije skrb jedne osobe, nego tima ljudi. Osim liječnika, tu je i sestra, fizioterapeut, psihijatar ili psiholog, ljekarnik, stomatolog, obavezno socijalni radnik i duhovnik. Bolesniku i njegovoj obitelji dajemo čvrstu podršku u proživljavanju zadnjih dana života, s time da moram naglasiti da se palijativna skrb ne odnosi samo na terminalnu fazu, već palijativnu skrb zaslužuje svaki bolesnik koji dobije dijagnozu neizlječive bolesti. To može biti maligna bolest, Parkinson ili Alzheimer-demencija, i on će u razvoju te bolesti doći u fazu kada će trebati palijativnu skrb. Kako se bolest razvija, tako se intenzitet naše brige za njega i njegovu obitelj povećava - pojasnila je dr. Vučevac.
Miljenka Šimec, socijalna radnica u novomarofskoj bolnici i predsjednica Udruge za palijativnu pomoć "Srce" Novi Marof, naglasila je da se palijativna skrb u Novom Marofu provodi gotovo već 30 godina.
- Zadnjih pet godina se intenzivno govori o palijativnoj skrbi tako da smo mi od početka educirali medicinsko osoblje, liječnike i sestre. Udruga je osnovana prije godinu i pol dana, kako bismo sadržajno upotpunili brigu o nemoćnima, bolesnima i njihovim obiteljima, surađivali sa službama na terenu i s institucijama. Educirali smo i nezdravstvene volontere, njih 30-ak, s time da ih je 13 aktivnih. Imamo više od 1.000 odrađenih volonterskih sati - istaknula je.
Dodala je da u bolnici u Novom Marofu, od ukupno 300-tinjak kreveta, palijativnih kreveta ima 65, uz napomenu da pokrivaju Varaždinsku županiju s 50 posto, ali i ostatak Hrvatske.
- Riječ je o vrlo teškim bolesnicima u terminalnim fazama koji više gotovo nisu ni komunikativni, i koje je dosta teško zbrinuti po predaji, jer je nama odobreno 28 dana hospitalizacije - kazala je Šimec i naglasila da je potrebno dobro iskoordinirati sve službe i institucije, kako ne bi došlo do prekida u zbrinjavanju bolesnika.
