Svjedoci smo trećeg masovnog pomora pčela u Međimurju. Kao i prethodnih godina, krivo je prskanje uljane repice insekticidom u vrijeme cvatnje, a ovog puta tradale su pčele u gornjem Međimurju. O novom pomoru razgovarali smo s pčelarom Zoranom Kožnjakom, vlasnikom OPG-a Pčelarstvo Kožnjak, koji je lani zbog neodgovornog tretiranja poljoprivrednih kultura izgubio 46 pčelinjih zajednica.
"Pčelari i poljoprivrednici trebaju biti u simbiozi"
- Iz prve ruke znam kakvu muku sad prolaze i pčelari, kao i pčele, koje su preko peluda ili nektara unijele otrov u košnice. U zajednicama koje još nisu stradale, sljedećih nekoliko mjeseci ugibat će mlade pčele koje će se tek izleći, a ispred košnica pčelari će nalaziti brdo mrtvih pčela, koje mravi i ptice neće htjeti pojesti zbog otrova u njima - istaknuo je Kožnjak, dodavši kako se “svake godine nađe neki ‘stručnjak’ koji pčelarima zabije čavao u srce”. Ističe kako pčelari i poljoprivrednici trebaju biti u simbiozi jer - jedni bez drugih ne mogu. Osim toga, dužni su, kaže, “jedni prema drugima imati razumijevanja i poštovanja”.
- Većina poljoprivrednika je educirana kada i na koji način se uljana repica tretira insekticidom, a tretira se u trenutku kada je u cvatu do 5 %. Tada pčele neće stradati bez obzira na to u koje doba dana se prska, iako se preporučuje prskanje u večernjim satima. Tada sjajnik, kako se naziva štetnik kojeg prskaju, i sam čini korist jer oprašuje repicu i ne radi štetu. Uljana repica u punom cvatu tretira se fungicidom koji u pravilu nije opasan za pčele. Međutim, osobno sam zbog sigurnosti u kontaktu s poljoprivrednicima na čije parcele vozim pčele na pašu, pa u dogovoru s njima tamo ih selim tek nakon prskanja fungicidom - pojašnjava međimurski pčelar, koji pčelari sa 150 pčelinjih zajednica na dvije kamionske prikolice i malom stacionarnom pčelinjaku. Navodi kako je, prema dosadašnjim saznanjima, “ove godine stradalo oko 250, dok je prošle godine stradalo ukupno 1400 košnica, a sve zbog banalnog razloga”.
Vrtoglav broj uginulih jedinki
- Uzmemo li u obzir da u tim košnicama ima do 50 tisuća pčela, dolazimo do vrtoglavog broja uginulih jedinki. Vidim da su župan i ostali političari izjavili kako će se nadoknaditi šteta pčelarima, ali to nije dovoljno kada vidimo kakve gubitke imaju pčelari. Iznos koji se isplaćuje nije dovoljan ni da se kupi pravo pčelinje društvo, a tu je još i gubitak roja i meda za tu godinu - upozorava Kožnjak, koji je prošle godine dobio 38 tisuća kuna povrata štete, a procjenjuje da je u gubitku bio oko 10 tisuća eura.
Kaže da u pčelarskih kuloarima kruže priče kako je krivac za prošlogodišnji masovni pomor “otrovao 1400 pčelinjih društva, napravio štetu od 280 tisuća eura, a dobio kaznu od 2 tisuće eura”.
- Pa to je smiješno. Da se prošle godine javno objavilo i pošteno kaznilo krivca, više se takvi pomori pčela ne bi događali – smatra međimurski pčelar i dodaje:
- Ovako se sve zametne pod tepih i svake godine imamo novi pomor. Institucije trebaju pošteno odraditi svoj posao. Najlakše je od nas poreznih obveznika uzeti novac i nadoknaditi štetu, no to nije rješenje. Problem treba spriječiti, a ne liječiti.
POSAVEC: INSTITUCIJE SU ZAKAZALE Župan Međimurske županije Matija Posavec na konferenciji u Gornjem Mihaljevcu poručio je pčelarima da će im pružiti svu moguću podršku kako bi se sanirala materijalna šteta. Prozvao je nadležne institucije. - Problem su institucije koje su zakazale. Bez obzira radi li se o Ministarstvu, Državnom inspektoratu ili policiji, nadam se da će ovo shvatiti kao poziv da se situacija riješi, sa željom i dubokom vjerom da se takve stvari neće više događati - rekao je Posavec, naglasivši da se to ne smije ponoviti, ne samo zbog pčelara i domaćih autohtonih proizvoda već i imidža Međimurske županije.
