Vlada je na svojoj prošlotjednoj sjednici objavila hodogram provedbe Plana gospodarenja otpadom za razdoblje od ove, do kraja 2022. godine, koji predviđa prevelike Centre za gospodarenje otpadom (CGO), za koje u budućnosti neće biti dovoljno otpada za preradu. Njihov prazan hod u radu mogao bi značajno poskupjeti račune građana za odvoz otpada, piše Novi list.
EU nam nalaže da do 2020. na kućnom pragu odvajamo najmanje 50 posto papira, stakla, plastike i metala, u protivnom će Hrvatska plaćati velike, milijunske penale za neispunjavanje obaveza. Vlada je, međutim, svojom odlukom ostavila prevelike kapacitete budućih CGO-ova, što znači da ćemo skupo graditi nešto što u budućnosti neće imati sirovine za rad, jer ćemo otpad morati odvajati dvostruko više nego sada. Ne bude li dovoljno odvajanja, navodi Novi list, gradovi i općine će državi morati plaćati visoke kazne za previše miješanog otpada na odlagalištima, što će u konačnici prevaliti na račune građana. Istovremeno, račune bi povećati mogla i gradnja prekapacitiranih CGO-ova koji, budemo li odvajali dovoljno, neće imati sa čime raditi.
Među centrima je je CGO Piškornica, koji se tek treba graditi za preradu miješanog otpada iz šest sjeverozapadnih županija, imati kapacitet od čak 140.000 tona, iako tih šest županija zajedno ne proizvodi niti 135 tisuća tona otpada. Riječ je o Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, koje i danas ostvaruju dobre rezultate u odvajanju otpada, a kad prijeđu zadani prag od najmanje 50 posto odvajanja, za Piškornicu će ostajati niti 70 tisuća tona sirovine.
Kako piše Novi list, Zelena akcija zajedno s udrugama i građanskim inicijativama iz koalicije "Zero Waste Hrvatska" upozorava da je Vladina odluka o provedbi Plana gospodarenja otpadom do 2022. godine prepuna nelogičnosti i štetnih odredbi. Bez ikakvih se revizija i studija, kažu, dalje guraju CGO-ovi.
Danas su pak iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike reagirali na medijska tumačenja statusa Centra za gospodarenje otpadom (CGO) u Piškornici u Odluci Vlade o implementaciji Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje od 2017. do 2022.
- U pretpristupnim pregovorima s Europskom komisijom Hrvatska se obvezala da će do kraja 2018. prestati odlagati neobrađeni komunalni otpad na odlagališta. Izgradnja centara za gospodarenje otpadom preduvjet je za ispunjenje te obveze. Sve su županije, prema Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje od 2007. do 2015. iz 2007., trebale završiti svoje centre do 2012. Od planiranih 13 centara u Hrvatskoj su izgrađena samo dva, od kojih je jedan u punoj funkciji a drugi u probnom radu. Krajnji rok za zatvaranje odlagališta neumitno se približio a njime i sankcije koje prijete Hrvatskoj. Kako bi ubrzala aktivnosti na ispunjenju Plana, Vlada RH je u dogovoru s Europskom komisijom izradila Odluku o implementaciji Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje od 2017. – 2022. Sadržaj Odluke je, od samog početka izrade tj. od početka travnja, intenzivno raspravljan i na kraju usuglašen s Europskom komisijom u mandatu ministra Dobrovića - ističu iz Ministarstva.
Dodaju kako se, u tom kontekstu, tijekom travnja razmatrala mogućnost pridruživanja pojedinih županija postojećim projektima u višim fazama gotovosti, kako bi se preuzete obveze ispunile na vrijeme, izbjegli troškovi izgradnje novih postrojenja te smanjili troškovi neposrednim korisnicima odnosno građanima.
- Konkretan slučaj pripajanja Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije CGO-u Piškornica usuglašen je s Europskom komisijom 20. travnja ove godine. Ovdje je važno naglasiti da je Odlukom izričito propisano da nije moguće povećavanje količine miješanog komunalnog otpada koji se može obrađivati u CGO Piškornica - ističu iz ministarstva i dodaju kako Plan gospodarenja otpadom nalaže da se za svaki centar gospodarenja otpadom izradi studija izvedivosti kojom će se dokazati financijska, ekonomska i ekološka održivost sustava u cjelini, kao i njegovih pojedinih sastavnica.
- Ta se studija izrađuje i za CGO Piškornicu. Njome se razmatraju i potencijalno najbolja tehnološka rješenja za Centar. U konačnici, sama će studija pokazati je li CGO Piškornica optimalno rješenje za svih 6 županija ili je potrebno razmotriti gradnju dodatnog centra. Bitno je imati u vidu da Europska komisija nije sklona financirati postrojenja manjeg kapaciteta za koja je teško dokazati financijsku održivost - navode iz ministarstva.
Naveli su također da je stopa oporabe komunalnog otpada za 2015. u Hrvatskoj iznosila 18 posto, u Virovitičko-podravskoj županiji oporabljivalo se te godine 21,4 posto, a u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji tek 14,2 posto.
- Ove dvije, kao i sve ostale naše županije trebaju uložiti znatne napore na izgradnji sustava odvojenog sakupljanja otpada, kao bi do 2020. odvajale 50 posto komunalnog otpada, što smo po Direktivi EU dužni postići. Centralna Država u tom im je nastojanju spremna pomoći. Zaključno, svim nadležnim institucijama poznate su obveze, vezano za gospodarenje otpadom, koje je Hrvatska preuzela pristupanjem Europskoj uniji, kao i rokovi, kao i sankcije. Vjerujemo da je ministar Dobrović o postignutim dogovorima o CGO Piškornica komunicirao s nadležnom područnom samoupravom. Ukoliko ta komunikacija nije bila dostatna, Ministarstvo je otvoreno za sve potrebne konzultacije, razmjenu informacija i mišljenja - poručili su iz ministarstva.
