Grad Varaždin najrazvijenija je sredina sjeverno od Zagreba, pokazuje zadnji indeks razvijenosti temeljem kojeg je Vlada RH nedavno razvrstala sve gradove i općine u osam kategorija, ovisno o prosječnom dohotku po stanovniku, prosječnom izvornom prihodu po stanovniku, prosječnoj stopi nezaposlenosti, stopa obrazovanja stanovnika, općem kretanju stanovništva i indeksu starenja tijekom tri godine, odnosno od 2020. do 2022. godine. Pri tome prve četiri skupine čini 269 jedinica lokalne samouprave jer imaju indeks razvijenosti manji od prosjeka svih 556 općina i gradova, dok su ostale razvrstane u četiri supine s indeksom većim od 100%,).
Tko se (ne)razvija
Kostrena, Zagreb, Funtana, Bale, Omišalj, Medulin, Sveta Nedjelja, Kolan, Samobor, Tar-Vabriga, Malinska-Dubašnica, Krk, Dubrovnik, Poreč, Zaprešić, Kanfanar, Varaždin, Bol, Opatija i Stupnik. To je prvih dvadeset gradova i općina po indeksu razvijenosti JLS-a. Jedina sredina sa sjevera Hrvatske među njima je, dakle, Varaždin, koji je s indeksom od skoro 112 posto u osmoj, najvišoj skupini razvijenosti, te na 17. mjestu, dok je prema indeksu za razdoblje 2014-2016. bio na 31. mjestu. Među prvih sto, više nema niti jedne općine ili grada iz Varaždinske županije, a tek nekoliko je sa sjevera. Naime, prvi slijedeći sa sjevera je Čakovec na 39. mjestu među svim gradovima i općinama u Hrvatskoj, a zatim slijedi Zabok na 41., koji je uz bok sa Zadrom, Koprivnica je na 54. mjestu. Od sjevernih općina, Šenkovec je na 60. mjestu, nakon čega slijede Stubičke Toplice i Krapina na 68., odnosno 69. mjestu, te Oroslavje na 77. i Strahoninec na 85. mjestu.
Među prvih sto općina i gradova po indeksu razvijenosti nema više sa sjevera. Međutim, Ludbreg, koji ima indeks gotovo 106 posto, na korak je do toga jer je na 101. mjestu, dok je prema prethodnom indeksu razvijenosti bio na 102. mjestu. Razlog tom pomaku je veći prosječan dohodak i izvorni prihod po stanovnika, kao i manji broj nezaposlenih, dok je manje ili negativno utjecala stopa obrazovanja i opće kretanje stanovništva.
Varaždinska županija iznad prosjeka - Kao i općine i gradovi, županije su također razvrstane po indeksu razvijenosti. Deset njih, uključujući Grad Zagreb, tako imaju indeks razvijenosti veći od prosjeka svih županija, a jedanaest indeks manji od 100. Varaždinska županija je u prvoj skupini te je zajedno s Krapinsko-zagorskoj i Međimurskom županijom jedina kontinentalna, nadprosječno razvijena sredina, izuzme li se Grad Zagreb i Zagrebačka županija. Naime, među županijama s indeksom većim od 100 pet je jadranskih: Istarska, Dubrovačko-neretvanska, Zadarska, Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska.
Uz Varaždin, kod kojeg je isto vidljiv iskorak u primanjima, grad Novi Marof također je s indeksom od 103 posto napravio pomak od 17 mjesta naviše, odnosno s 191. mjesta, prema podacima 2014.-2016., na 174. mjesto, prema indeksu 2020-2022. godine. Zahvaljujući tome, pomaknuo se u VI. skupinu razvijenosti. Veći pomak u odnosu na druge općine i gradove napravio je Ivanec, čak 49 mjesta zbog indeksa od skoro 105 posto (rast od 1,8 posto) došavši na 128. mjesto, dok je bio na 177. mjestu pa se zato pomaknuo i u višu, VII. skupinu razvijenih. I Lepoglava je uspjela povećati svoj indeks razvijenosti, kao skoro i svi ostali gradovi te općine u Varaždinskoj županiji, ali su drugi više rasli pa je s 277. mjesta došla na 289. mjesto, tako da je i dalje ostala u IV. skupini potpomognutih područja. Varaždinske Toplice, međutim, nisu povećale indeks razvijenosti, tako da su bile na 168, mjestu, a sada su na 178., ali su ostale u VI. skupini po razvijenosti.
Iskorak općina
Od svih općina u Varaždinskoj županiji, sedam se zadržalo u istoj razvojnoj skupini u kojoj su bile i u prethodnom razdoblju. Od potpomognutih, to su Bednja u III. skupini te Breznica i Breznički Hum u IV. skupini, gdje je i Jalžabet. Indeks veći od 100 posto, što znači da su razvijenije od hrvatskog prosjeka, ima Vidovec, koji je u V. skupini, kao i općine Sv. Ilja i Trnovec Bartolovečki, koje su u još višoj, VI. skupini po razvijenosti.
Međutim, iako su ostale u istim skupinama razvijenosti, gotovo sve su ove općine ostvarile pomake u odnosu na prethodno razdoblje. Tako je Breznićki Hum napredovao za 17 mjesto pa je došao s 298. na 281. mjesto, Trnovec Bartolovećki napredovao za 18 mjesta te došao sa 178. na 160. mjesto, Vidovec je napredovao za 26 mjesta te došao s 239. došao na 213. mjesto, Bednja za 39 mjesta te sa 404. mjesta na 365. mjesto, dok je Sv. Ilija napredovala za 46 mjesta, odnosno sa 188 na 142. mjesto. Nasuprot tome Breznica je općina koja je ostala u istoj skupini razvijenosti, iako je sada na 291. mjestu, a bila je na 271. mjestu, kao i Jalžabet, koji je sada na 288. mjestu, a bio je 258. mjestu.
Zahvaljujući rastu indeksa razvijenosti, 13 općina uspjelo se pomaknuti na više mjesto među 556 općina i gradova pa i u višu skupinu razvijenosti. Općina Donja Voća napredovala je za 62 mjesta, odnosno sa 486. na 424. mjesto, čime je iz prve ušla u drugu skupinu razvijenosti. Za sedam mjesta, odnosno s 330. na 323. mjesto pomaknuo se Mali Bukovec te ušao u IV. skupinu iz III. skupine, a isto vrijedi i za Visoko, koje je napredovalo 12 mjesta, odnosno s 352. na 340.. mjesto, kao i Cesticu, koja je napredovala za 17 mjesta te sada na 324. mjestu, a bila je na 341.
Petrijanec je napredovao pet mjesta, odnosno s 261. na 256. mjesto, zahvaljujući čemu je iz IV. skupine potpomognutih područja ušao u V. skupinu nadprosječno razvijenih. Potonje je uspjelo i općini Maruševec, koja se pomaknula za 21 mjesto, Svetom Đurđu jer je napredovao 22 mjesta, Sračincu s napretkom od 27 mjesta, Klenovniku za 46 te Vinici, koja je napredovala čak 52 mjesta te je sada na 216., a bila je na 268.
Beretinec se pomakao za 23 mjesta, odnosno na 201., tako da je iz V. ušao u VI. skupinu, kao i Ljubešćica, koja je napredovala za 12 mjesta, odnosno s 202. na 190. mjesto. Gornji Kneginec je napredovao za šest mjesta, odnosno sa 139. na 132. mjesto pa je iz Vi. skupine ušao u VII. skupinu u kojoj s Split, Osijek, Karlovac…
Najveći skok i pad među općinama - Hrvatska se u proteklom razdoblju razvijala, sudeći prema indeksu razvijenosti, koji su uglavnom rasli te je većina od 556 općina i gradova ušlo u višu skupinu razvijenosti ili se barem zadržala u ranijoj. No, ima i iznimaka, kako pozitivnih, tako i onih drugih. U Varaždinskoj županiji od svih općina, Martijanec se pomaknuo najviše, čak 92 mjesta, odnosno sa 406. na 314,. jer mu je indeks razvijenosti porastao za više od tri posto. Tako je iz II. skupine skočio u IV. skupinu JLS-ova. Nasuprot tome, Veliki Bukovec je pao za 42 mjesta, tako da je iz VI. skupine razvijenih završio u V. skupini, što je u Varaždinskoj županiji jedini primjer pada u nižu skupinu. Razlog tome je pad indeksa razvijenosti općine u odnosu na prethodni za skoro jedan posto. Pad indeksa, ali manji, imali su još i Jalžabet te Breznica.
