"Glas koji vodi! Zdravlje je temeljno ljudsko pravo" ovogodišnji je slogan obilježavanja Međunarodnog dana sestrinstva, jedinstvenog dana kada se skreće pozornost na rad medicinskih sestara/tehničara i njihovu uloga u njezi bolesnika i zaštiti zdravlja ljudi.
Glavna sestra Službe za interne bolesti Željka Gajski, dipl. med. sestra ističe da na hitnom prijemu internističke službe Opće bolnice Varaždin radi 19 medicinskih sestara, a 186.000 stanovnika Varaždinske županije gravitira tom hitnom prijemu.
– Hitni prijem internističke službe je vrlo frekventno mjesto. U travnju smo zbrinuli 1223 pacijenta i imali 5402 postupaka, u prosjeku oko 40 pacijenata dnevno. Ponekad se to kreće i do 70 pregleda dnevno. Brojke dovoljno govore koliko treba intervencija medicinskih sestara da bi se svi pacijenti pravovremeno zbrinuli. Kako se svake godine broj pacijenata povećava bolnica povećava i broj sestara u hitnom prijemu koliko je to moguće – kaže Gajski te dodaje da medicinske sestre u hitnom prijemu moraju biti i psihički i fizički spremne.
Inače, kako kaže, u hitnom prijemu zbrinjavaju se različite kategorije pacijenata. Najteži su vitalno ugroženi pacijenti koji dolaze u prvoj trijažnoj kategoriji – što znači zbrinjavanje pacijenta odmah i sada s osiguravanjem svih uvjeta za reanimaciju i spašavanje ljudskih života. Prva kategorija se zbrinjava odmah, druga do 10 minuta, a treća do 30 minuta.
Osim postupka trijaže pacijenata i određivanja hitnosti kategorija te zbrinjavanja hitnih pacijenata, polovica pacijenata koji su pristupili u hitni prijem u pravilu su pacijenti 4. i 5. kategorije. Ta kategorija pacijenata nije hitna, ali imaju potrebu za pružanjem zdravstvene zaštite. Takvi pacijenti se obrađuju u vremenu koje određuje broj i vrijeme dolaska hitnih pacijenata tako da oni ponekad svoju obradu čekaju i duže vrijeme. I ti pacijenti su pregledani unutar zadanog vremena.
- S obzirom na broj pacijenata ogroman je to posao u koji je uz naprijed navedeno uključen i monitoring pacijenata, vađenje krvi za laboratorijske i sve druge dijagnostičke pretrage, sudjelovanje na njihovim dijagnostičkim pretragama po potrebi, snimanje EKG-a i ostali postupci prema odluci liječnika. Medicinske sestre moraju znati prepoznati sva hitna stanja kako bi na vrijeme mogle intervenirati – opisuje Gajski posao medicinske sestre na hitnom prijemu internističke službe.
U Službi za produženo liječenje i palijativnu skrb u Novom Marofu o bolesnicima brine oko 120 medicinskih sestara/tehničara.
– Produženo liječenje i palijativna skrb zahtjeva zdravstvenu njegu koja traži određeni broj medicinskih sestara/tehničara i taj broj u našoj bolnici se blago povećava. Naši bolesnici se smatraju ranjivom skupinom u društvu za koje u našoj Službi osiguravamo potrebnu kvalitetu zdravstvene njege te uspijevamo zadovoljiti potrebe za njihovim liječenjem - pojašnjava Ivan Tuk, mag. med. techn., glavni tehničar Službe za produženo liječenje i palijativnu skrb Novi Marof, koji ističe specifičnost palijativnog odjela, a to je da nema ograničenja posjetima i obiteljima pacijenata.
Kako kaže, samom činjenicom da su to palijativni bolesnici i da su to kronični bolesnici, dužina njihovog boravka je nešto duža nego u akutnim bolnicama. Nakon akutnog zbrinjavanja bolesnici koji nisu za otpust iz bolnice upućuju se u Službu jer trebaju nastavak liječenja i zdravstvenu njegu te dužina boravka u novomarofskoj Službi je između 20 i 25 dana.
– Gotovo da stalno ovdje imamo obitelji koje provode posljednje trenutke s bolesnicima. To zahtjeva i dodatnu prisutnost sestara, uvijek postoje određeni pozivi i potrebe prema sestrama. U tom trenutku zapravo brinemo i o pacijentu i o obitelji jer radi se o specifičnom psihičkom stanju kada netko blizak njima umire – dodaje Tuk.
Specifičan je i rad medicinskih sestara u Službi za plućne bolesti i TBC Klenovnik gdje je 108 sestara na pet odjela. Mirjana Geci, dipl. med. sestra, glavna sestra Službe za plućne bolesti i TBC Klenovnik ističe kako imaju dva odjela za liječenje bolesnika oboljelih od tuberkuloze, za rezistentnu i multirezistentnu tuberkulozu i po tome su specifični u Hrvatskoj.
Odjel je visoko rizičan i zahtijeva specifična znanja o prijenosu infekcije, načinima kako se infekcija širi, kako spriječiti prijenos s bolesnika na bolesnika ili s bolesnika na osoblje.
- Naglasila bih i novootvoreni odjel – jedinicu intenzivnog liječenja s jedinicom za dugotrajnu mehaničku potporu disanja. Tu se liječe bolesnici koji zahtijevaju dugotrajnu mehaničku ventilaciju. Zdravstvena njega tih bolesnika također je izuzetno zahtjevna. Sestre moraju posjedovati određena znanja, koje se ne odnose samo na njegu bolesnika, nego i na poznavanje rada različitih uređaja koji se primjenjuje u radu s takvim bolesnicima. Bolesnici koji su na dugotrajnoj zdravstvenoj skrbi u našoj Službi uspostavljaju poseban odnos s medicinskim sestrama/tehničarima čime se ukazuje dodatno da je to poziv, a ne posao – naglašava Mirjana Geci.
Medicinske sestre i tehničari Opće bolnice Varaždin ističu da je sestrinstvo profesija, ali i vrsta poziva koju osoba nosi duboko u sebi, s empatijom, željom i voljom da se pomogne drugome.
Dan sestrinstva u Općoj bolnici Varaždin obilježen je jučer, a nastavit će se i danas otvorenjem izložbe zaposlenika i umirovljenika bolnice u predvorju zgrade interne dok će se u 15.30 sati održati svečanost u varaždinskom Hrvatskom narodnom kazalištu.
