Izmjenama i dopunama Ovršnog zakona koje su na snagu stupile 3. kolovoza, prema tvrdnjama Ministarstva pravosuđa uspostavlja se pravičnija ravnoteža između svrhe mjera koje su ovrhovoditeljima na raspolaganju i interesa ovršenika u čija se vlasnička prava zadire.
Najvažnija novost koju novi Zakon donosi, svakako je odredba kako nema više ovrhe nad jedinom nekretninom.
Zaštita ovršenika
To vrijedi za ovršenika fizičku osobu koja ne obavlja registriranu djelatnost te mu je nekretnina jedina stambena nekretnina ili mu je nekretnina nužna za zadovoljavanje osobnih životnih potreba i potreba osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati. Iznimka je ako je prijedlog za ovrhu podnesen radi ispunjenja ovršenikove obveze koja potječe iz izvanugovornog obveznog odnosa kao što su zakonsko uzdržavanje ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom. Ova odredba primjenjuje se samo na obveze iz pravnog posla koji nastane nakon stupanja na snagu ovoga zakona, od 3. kolovoza 2017. godine.
Uz to, za određivanje i provedbu ovrhe na nekretninama uvode se nova pravila i uvjeti, a to su da glavnica mora biti veća od 20.000 kuna, a sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini kada glavnica prelazi iznos od 20.000 kuna ako ocijeni kako bi provedbom ovrhe bila narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja
Dobra je vijesti i to da ovršenik koji se mora iseliti iz nekretnine u kojoj stanuje, koja je prodana u ovrsi i koja je nužna za zadovoljenje njegovih osnovnih stambenih potreba i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, ima pravo stambeno zbrinjavanje koje se osigurava u trajanju od 18 mjeseci isplatom novčane naknade za troškove smještaja.
U slučaju kada se ovrha provodi na plaći, mirovini ili drugom stalnom novčanom primanju ovršenika koja je manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, povećava se iznos koji je izuzet od ovrhe, s 2/3 na ¾ plaće ovršenika, ali ne više od 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj
Prijenos zaplijenjenih sredstava može se obaviti tek po proteku roka od 60 dana od zapljene, bez obzira na to provodi li se ovrha na temelju pravomoćnog ili nepravomoćnog rješenja o ovrsi, odnosno, druge isprave koja je po svojem učinku izjednačena s pravomoćnim rješenjem o ovrsi
Kod ovrhe na temelju zadužnice ili bjanko zadužnice omogućava se ovršenicima korištenje pravnih sredstava - odgoda prijenosa sredstava i/ili proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.
Kako bi se spriječila zlouporaba u slučaju provedbe ovrhe na plaći, uvodi se mogućnost da sud odredi ovrhu na plaći i u slučajevima kada poslodavac ovršeniku isplaćuje plaću na račun kod banke, a kada se ovrha određuje radi namirenja tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja
Sankcije ovrhovoditeljima
Uvodi se posebna vrsta sankcije u iznosu od 400 kuna za ovrhovoditelje koji su se tijekom sudske ili izvansudske ovrhe dvostruko namirili kako bi se prisililo ovrhovoditelje da pravovremeno povuku prijedlog za ovrhu u slučaju kada im je ovršenik dobrovoljno ispunio svoju obvezu.
Uvjet za prihvaćanje prijedloga ovršenika u slučaju dvostrukog namirenja ovrhovoditelja: ovršenik javnom ili javno ovjerovljenom ispravom dokaže da je ovrhovoditeljevu tražbinu namirio izvan ovrhe, odnosno ako je ta činjenica općepoznata ili se njezino postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama
