"Europska godina razvoja – borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti" naziv je tribine održane u organizaciji Koordinacije za ljudska prava Varaždinske županije u Županijskoj palači u Varaždinu.
U raspravi su sudjelovali članovi Koordinacije za ljudska prava, predstavnici ustanova s područja socijalne skrbi, obrazovanja, zdravstva i drugi, a raspravu je vodio Nedjeljko Marković, predsjednik Udruge Pragma i potpredsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva, koji je istaknuo da Hrvatska, iako ima Strategiju borbe protiv siromaštva, zapravo nije započela pravu borbu protiv strukturnog siromaštva, a velik je problem i neusklađenost različitih politika i strategija.
- Ljudi koji rade i imaju minimalne plaće, ljudi koji su dugotrajni korisnici centara za socijalnu skrb, dugotrajno nezaposleni i osobe s invaliditetom čine cijeli jedan niz ljudi koji u Hrvatskoj žive na rubu i preživljavaju zadovoljavajući one temeljne, minimalne potrebe - napomenuo je.
- Kad se govori o siromaštvu, Hrvatska se u odnosu na ostatak Europe nalazi pri samom vrhu. U Hrvatskoj je gotovo svaka peta osoba u riziku od siromaštva, odnosno te osobe imaju dohodak koji je izuzetno nizak. Za samca to znači da ima manje od 1.900 kuna, za četveročlanu obitelj s dvoje djece to znači da ima manje od 4.200 kuna - rekao je Marković.
Dožupan Alen Kišić kazao je da je i u Varaždinskoj županiji oko 20 posto ljudi na rubu siromaštva.
- Iako imamo jednu od najnižih stopa nezaposlenosti u RH, nažalost u vrhu smo i što se tiče najnižih plaća. Kod nas je visoka zaposlenost upravo u visoko radno intenzivnim djelatnostima u kojima su u pravilu niske plaće - napomenuo je Kišić i dodao da jedinice lokalne i regionalne samouprave mogu pomoći kroz sustav socijalne skrbi.
- Primjerice, Županija svake godine izdvaja po 300.000 kuna za jednokratne novčane naknade, kojima možemo pomoći ljudima koji privremeno ostanu bez posla, imaju loš socio-ekonomski status ili obole te su im potrebni skupi lijekovi. Na isti način mogu pomoći i gradovi i općine. Međutim to nisu trajna, već "vatrogasna" rješenja. Prava rješenja moramo tražiti kroz sustav, ona nisu laka ni jednostavna i uglavnom su vezana na radna mjesta i radnu sposobnost, no ponekad i na želju ljudi da rade, jer ima slučajeva da se ljudi prepuste tom siromaštvu - rekao je dožupan.
Istaknuto je da Varaždinska županija 10% proračuna izdvaja za pomoći socijalne skrbi, dok su kao najugroženije skupine izdvojena djeca, beskućnici, stari i nemoćni te osobe s invaliditetom. Problem je također što je u županiji čak 17% stanovništva starije od 65 godina te time radno neaktivno, što ih čini osjetljivom skupinom i skupinom u visokom riziku od siromaštva.
Sudionici rasprave složili su se da je u borbi protiv siromaštva ključno obrazovanje.
- Što je obrazovanje duže i kvalitetnije, manja je socijalna isključenost pojedinca, veća je mogućnost integracije u društvo te mogućnost pronalaska posla. Obrazovanje je socijalna dobrobit te je stoga od izuzetne važnosti da svi pojedinci imaju jednake mogućnosti za obrazovanje - rekao je Marković, upozorivši da zabrinjavaju podaci koji pokazuju da se smanjuju izdvajanja za obrazovanje.
Pročelnik županijskog Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Miroslav Huđek naglasio je da Županija iz proračuna izdvaja čak 57% ili 122 milijuna kuna za obrazovanje.
- 10.500 osnovnoškolaca i 8.500 srednjoškolaca Varaždinske županije ima pravo na besplatan prijevoz te udžbenike. Ove su mjere od izuzetne važnosti jer pridonose smanjivanju socijalnih razlika i jednakim mogućnostima za sve - rekao je Huđek, spomenuvši i projekt asisenata u nastavi i stipendije.
Između ostalog, predsjednica Koordinacije za ljudska prava Vesna Dušak napomenula je da na području Varaždinske županije čak 30 posto stanovništva nema mogućnost korištenja interneta, dok je Marković naglasio da Hrvatska mora iskoristiti svoje članstvo u EU, i to ne samo financijska sredstva, već i znanja.
