U zadnje vrijeme zaredale su neke ne tako loše gospodarske vijesti, piše Ekonomski Lab, ali i dodaje da je Hrvatska prema indeksu ekonomskih sloboda Fraser instituta i zaklade Heritage Hrvatska dostigla Mađarsku i Poljsku, a vrijedi zabilježiti da je prema Eurostatovom izračunu stopa nezaposlenosti, iz kojih se isključuje sezonska komponenta, stopa nezaposlenosti u nas pala ispod 7% (6,8% u rujnu ove godine).
-To je otprilike kao u Finskoj (6,7%) i niže nego za prosjek europodručja. To samo po sebi ne znači puno jer zemlje južne Europe imaju relativno visoke stope nezaposlenosti, no podatak se pokazuje u boljem svjetlu ako uzmemo u obzir da je hrvatska stopa nezaposlenosti sada niža nego u Francuskoj (8,4%) i – Švedskoj (7,4%), ukazuju analitičari.
No, da nema razloga za otvaranje šampanjca navode dvije činjenice.
-Prvo, zemlje Nove Europe (koje rastu brže od Stare Europe) imaju znatno niže stope nezaposlenosti od Hrvatske. Dakle, Hrvatska i dalje ima relativno visoku stopu nezaposlenosti i više ima smisla usporedba s Češkom i Poljskom, nego Švedskom i Francuskom. Neke razvijene članice EU svjesno žrtvuju dio zaposlenosti i opredjeljuju se za relativno višu stopu nezaposlenosti kroz snažne mehanizme socijalne zaštite koji umanjuju poticaj za rad uz niže plaće. Dodatni razlog je manja sklonost otvaranju zemlje imigrantima, naročito ako uspoređujemo zemlje Srednje i Istočne Europe sa Švedskom. Drugo, ne smije se smetnuti s uma da se značajan dio smanjenja stope nezaposlenosti povezuje s emigracijom. Nisu ljudi iz Slavonije iselili u Zagreb ili Split, nego u München i Dublin. Iako je to mnogo bolje nego da ljudi ne rade u svojoj domovini, sve dobre vijesti iz hrvatskog gospodarstva treba tumačiti s oprezom, dozom rezerve, upozoravaju analitičari te dodaju da su u nas problemi uglavnom isti, a neka poboljšanja koja su očita, nisu dovoljna za promjenu ukupne slike o gospodarski relativno neuspješnoj zemlji.
Upravo gospodarske (ne)prilike, ali ne i samo one, potaknule su zadnjih godine iseljavanje, a brojka iseljenih kreće se od 150.000 ljudi, kako navodi Državni zavoda za statistiku, pa do procjena od 300.000, koje se ipak uglavnom drže pretjeranim. Provodeći istraživanje "Gore je bolje" među 1.000 iseljenika, koji su napustili Hrvatsku nakon njenog ulaska u EU, istraživači s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu utvrdilo je da ih se 65,3 posto iselilo zbog nemogućnosti ostvarivanja prihoda koji omogućuju normalan život, 53,2 posto zbog rasprostranjenosti korupcije u društvu, a 30,2 posto općeg osjećaja netrpeljivosti u društvu.
- Dvije su ključne točke ovog istraživanja. Jedna je da je ljudima koji su iselili toliko bolje vani. Iznenadilo me da su im poslovi puno kvalitetniji nego u Hrvatskoj, da rjeđe rade vikendima i da lakše usklađuju poslovni i privatni život. Iznenadila nas je tolika mogućnost napredovanja vani, kao i bolje spajanje privatnog i poslovnog života. Druga je točka ta da bi se, unatoč tome što im je vani toliko bolje, 80 posto njih ipak vratilo u Hrvatsku, ali smo pod uvjetom da se ovdje promijene stvari. Moram priznati da nas je i taj dio iznenadio, da bi se vratili, no samo ako bi ovdje imali puno bolje plaće i mogućnost napredovanja na poslu, veli Zvonimirom Galićem za Index.
