Na zadnje zapošljavanje u Zajednici športskih udruge Grada Varaždina, ali i ne i samo na njega, pogrešno je gledati kroz osobne karakteristike novog zaposlenika, odnosno stručnog suradnika, točnije kako je i zašto mijenjao svoje političke stavove i tome slično, iako je uistinu teško ne primijetiti rijetko viđeni obrat…. Međutim, bilo je u nas i većih obrata. Primjerice, žestoki nevjernici postajali bi veliki vjernici, komunisti antikomunisti ... Imamo, naravno, i obrnutih slučajeva, a bit će toga i ubuduće. Jer, kako je netko jednom rekao, samo se pokojni i glupani kroz godine ne mijenjaju. Barem neke svoje stavove, odnosno politička, vjerska i druga stajališta. A promjene uopće ne moraju biti nužno posljedica nečeg lošeg, već promišljanja i sazrijevanja. Naravno, ima i onih druge vrste, kada se kaputi okreću samo da bi se nešto ušićarilo.
Međutim, bilo da je čovjekov politički, vjerski ili drugi zaokret posljedica ozbiljnog promišljanja i sazrijevanja ili tek puke želje da se na račun obrata nešto zaradi ili dobije, to je ipak prvenstveno osobno pitanje i odabir s kojim se svatko mora nositi sa sobom, svojim najbližima i poznanicima. Od osobnih karakteristika novih zaposlenika, točnije je li netko prije bio jedne, a danas druge opcije, glavno pitanje za društvo trebalo bi biti tko kome, kako i na temelju čega daje posao, nagradu i slično, odnosno je li to potonje napravljeno transparentno ili nije. Naime, bilo je i bit će u društvu svakakvih, pozitivaca i konvertita, preobraćenika i tome slično, jedne i druge vrste, tako da se kvaliteta i uspješnost jedne zajednice ne gleda po tome, već kako se društvo odnosi prema njima: prolazi li u životu, kako su neki pjevaju, samo vjeran pas, ili oni koji rade, uče, postižu rezultate…
A je li na početku spomenuto zapošljavanje provedeno transparentno, odnosno je li posao dobio uistinu onoj tko je i najviše zaslužio? Ako nije, može li se u zajednicama, udrugama i javnim poduzećima konačno stati na kraj zapošljavanjima mimo rezultata i natječaja, odnosno političkim i uhljebljivanjima druge vrste? Naravno da može, barem onima koje troše javni novac – njegovom (djelomičnom) uskratom u slučaju dokazane netransparentnosti i pogodovanja! Istina, tu je jedan „mali“ problem: kako očekivati da novac uskrate oni koji možda iza svega stoje… No, zar nije vrijedno pokušati? Ako ništa drugo, barem da se lijepo vidi kako stvari uistinu stoje, odnosno što je uistinu posrijedi.
