U Varaždin se, nakon gotovo tri desetljeća, stvaraju uvjeti za individualnu stambenu izgradnju većih razmjera, odnosno zonu individualne stambene izgradnje koja će biti temelj novog, atraktivnog gradskog kvarta, neposredno uz rijeku Plitvicu. Naime, danas su počeli radovi na izgradnji produžetka Sajmišne ulice, koja ide od biškupečkog sajma te sada završava spojem s ulicom Tomislava Miškulina, dok će ubuduće nastaviti prema jugu, gotovo do Plitvice, prije koje će se spojiti sa Zagrebačkom ulicom.
- Ovdje smo prvenstveno zahvaljujući našim sugrađanima, vlasnicima zemljišta, koji su prije dva desetljeća počeli dogovor oko urbane komasacije, koju su na kraju i proveli, i to sami. Sami su platili troškove, odrekli se oko 20 posto svog zemljišta, što je bilo nužno za komunalnu infrastrukturu, prvenstveno nastavak gradnje Sajmišne ulice koji je krenuo danas, rekao je varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok te zahvalio građanima što su se odrekli dijela svog zemljišta.
Kako je naglasio, vlasnici zemljišta na jugu Brezja dogovorili su urbanu komasaciju još prije deset godina, ali ne svi.
- Kada smo ponovno preuzeli upravljanje Gradom, ubrzali smo razgovore i pregovore s onih nekoliko vlasnika koji se nisu bili prvotno složili. To je na kraju riješeno i sada smo svjedoci početku radova na probijanju trase nastavka Sajmišne ulice, što je početak izgradnje zone individualne izgradnje u Varaždinu, i to nakon tridesetak godina. Takva zona nedostaje Varaždinu, koji ima dosta prostora za mješovitu izgradnju veće gustoće, ali ne i parcela za individualnu stambenu izgradnju, kojih je premalo. Sada će se to popraviti, kako zahvaljujući gradnji samih vlasnika zemljišta, tako i njihovih kupaca, ukazao je Čehok tijekom obilaska radova.
Cjelokupna komunalna infrastruktura u tom dijelu grada, kako je upozorio, neće biti gotova odmah, već će trebati nekoliko godina dok se ne postavi, odnosno dođe do nadvožnjaka nad Plitvicom koji bi trebao spojiti Črnec s južnim Brezjem.
-Već krećemo s izradom glavnog projekta uređenja obala Plitvice s pješačko-biciklističkim stazama, tako da će taj dio grada biti kompletno opremljen komunalnom infrastrukturom, a više neće biti ni poplava. Vjerujem da će tu biti dovoljno parcela za sve one koji će htjeti graditi individualne stambene objekte. Već sada je interes za gradnju velik, prije svega vlasnika zemljišta koji su na takvu mogućnost dugo čekali, ukazao je Čehok te naglasio da se radi o mirnom i ugodnom kvartu, koji će nakon izgradnje biti jedan od najljepših u Varaždinu.
U novoj zoni, kako je dodao pročelnik Roberto Krajcer, bit će stotinjak parcela.
-Kako bi vlasnici mogli doći do njih, gradimo nastavak Sajmišne ulice ukupne duljine oko 1200 metara, a u prvoj fazi oko 400 metara. Tu ćemo posuti šljunak na užoj trasi da bi se moglo do parcela, a predviđam da će se kroz dvije godine moći i početi i graditi, budući da to ovisi o puno čimbenika, među kojima su građevinske dozvole, rekao je Krajcer.
Dogovori oko nove zone individualne stambene izgradnje počeli su 1996 godine.
-Tada smo počeli okupljati vlasnike zemljišta, koji su zajedničkim snagama krenuli u prvu privatnu urbanu komasaciju. Tri godine sklopili smo ugovor o provedbi komasacije, a 2006. bilo je sve gotovo, da bi 2010. bila dobivena lokacijska dozvola za nastavak Sajmišne ulice. I tu se stalo. Bilo je puno problema i zastoja, no uspjeli smo ih riješiti. Grad nas je kroz sve usmjeravao, sukladno prostornim planovima, koje je trebalo ispoštovati. Sve je trajalo više od dva desetljeća, tako da smo danas smo sretni i presretni da smo ovo doživjeli. Tu sam trebala imati kuću, a sada se nadam da će tu mogućnost iskoristiti moja djeca. Nadam se da će od sada sve ići brže, a da ćemo opet trebati čekati tolike godine, rekla je vlasnica zemljišta Gordana Lah te zahvalila gradskoj vlasti na čelu s gradonačelnikom na pomoći.
Među problemima bio je i postizanje dogovora s Ivanom Žajom, koji je među najvećim vlasnicima zemljišta na tom području.
-Očekivalo se da sve ići brže, no i sada vlasnici zemljišta, njih 26 koji su bili uključeni u komasaciju, jedan od najsloženijih pravnih poslova, zaslužuju medalju, rekla je Marija Prstec.
