- Puno puta smo rekli da će učinkovite biti one mjere koje se budu poštivale i provodile. Ako se nađu načini kako da se ne provode, onda one neće biti uspješne. Bili smo i najuspješniji, sada trenutno nismo. Pratimo situaciju, shodno onome što ljudi mogu prihvatiti, pokušavamo uvoditi mjere. Uvodili smo one mjere gdje mislimo da je kritično i ono što mislimo da ljudi mogu prihvatiti. Najlakše je uvesti najstrože mjere na svijetu, stvar je u tome hoće li ljudi moći prihvatiti te mjere, hoće li se one provoditi. Mislite da je najbolji način uvesti najstrože mjere i da se uvede prisila i da onda na taj način provodi i da se tako može mjesecima raditi? Mislim da ne - rekla je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Alemka Markotić tijekom današnjeg posjeta varaždinskoj bolnici, govoreći o epidemiološkim mjerama i zahtjevima da one budu strože.
>> Markotić u varaždinskoj bolnici predstavila novi oblik suradnje među bolnicama
"Ne donose samo četiri čovjeka zaključke"
- Uvodili smo strože mjere, međutim, problem kod komunikacije je da često slušam da treba uvesti strože mjere. Kad pitamo ljude koji to zagovaraju, ne dobijemo jasan stav o tome gdje i kakve točno mjere treba još uvesti da bi one bile bolje. Nije bitno strože nego da bi one bile bolje. Puno sam puta to tražila od ljudi koji su kritizirali i koji su, u krajnjoj liniji, i liječnici i znanstvenici, i nisam dobila konkretan odgovor. Nitko od nas nije najpametniji. I iza stožera stoji jako puno kolega koji se, naravno, ne slažu uvijek u svemu, i mjere se donose na osnovu onoga gdje se zajedničkim analizama i diskusijama zaključi da je to možda u tom trenutku najbolje. Nikad nije sve najbolje, nikad nije sve najgore. Da četiri čovjeka donose zaključke je krivo plasirana percepcija. Puno čimbenika iz struke kreira i donosi mjere. Situacija se mijenja, prema tome se mijenjaju i mjere. Mišljenja mogu biti različita, dobro je i zdravo da su različita. Kad su mišljenja različita, ali dobronamjerna, onda će iz toga uvijek nešto pozitvno izaći - dodala je Markotić.
Na pitanje kada očekuje vidljiv učinak uvedenih mjera, kazala je nema staklenu kuglu.
- Čini mi se da se ljudi puno više pridržavaju mjera nego što je to bilo prije par tjedana i s tim pojačanim mjerama i boljim pridržavanjem očekujemo da bi za par tjedana situacija mogla biti bolja. No, ne ovisi sve o nama, vidite da je i Varaždin još prije šest tjedana bio najbolji u Europi. Virus i kapljične bolesti su takve da se, i uz to što se ljudi pridržavaju mjera i što se uvode različite mjere, virus širi. I kod ljudi koji se jako štite i čuvaju isto se dogodi infekcija, ne možete sve svesti na to. Kapljične bolesti se šire, ovaj virus ne bi bio tako učinkovit da se ne širi na takav način, kapljičnim putem. Ima razlika kod godišnjih doba, u ljeti su slučajevi bili blaži, svi su bili na otvorenom. Sad je zima, kad se šire kapljične infekcije, to je jednostavno nemoguće zaustaviti. Kad ste zaustavili gripu, a imamo i antivirusne lijekove i cjepiva? Svakih par godina imamo vrlo ozbiljnu situaciju s gripom. Kapljične bolesti se prošire bez obzira što mi činili, ali naravno da to ne treba biti alibi ni za koga, nego se jednostavno trebamo maksimalno truditi da se s onim što možemo najbolje odupremo tim infekcijama - rekla je.
"Manje prozivanja"
Postavilo se i pitanje ima li naznaka pozitivnog trenda u Varaždinskoj županiji, o čemu se govori posljednjih dana, budući da su strože mjere ovdje donesene prije nego su uvedene na nacionalnoj razini.
- Ovo što je rečeno da na neki način stagnira je ohrabrujuće, ali preozbiljni smo ljudi i u medicini previše znamo o tome da bismo davali neke ozbiljne prognoze. Cijela Varaždinska županija čini maksimalne napore da se izbori s ovom epidemijom, kao i cijela Hrvatska, i u tome trebaju potporu i pozitivan stav cijele Hrvatske, a manje prozivanja - napomenula je Markotić.
Ravnatelju varaždinske bolnice postavljeno je pitanje je li počeo smještaj Covid-bolesnika u Specijalnoj bolnici u Varaždinskim Toplicama.
"Kapacitet za još 50-ak pacijenata"
- Nismo počeli puniti Varaždinske Toplice, danas imamo manje pacijenata nego jučer, jučer smo imali manje nego prekjučer. Kapacitet OB Varaždin je još 50-ak mjesta za smještaj bolesnika s Covidom-19, osigurano je još 40 mjesta u Varaždinskim Toplicama, tu su još i vojni šatori s dodatnih 36 mjesta - rekao je Kudelić.
Osvrnuo se i na dob pacijenata.
- Dob je zadnjih dana slična kao i prije. Ne radi se o bolesti isključivo starijih osoba, imamo i pacijente srednje životne dobi, no činjenica je da stradavaju uglavnom stariji pacijenti, koji uglavnom imaju određene komorbiditete, iako to nije isključivo pravilo. Nažalost, stradaju i mlađi bolesnici koji nisu imali nekih većih posebnih komorbiditeta - napomenuo je.
Dodatni kapaciteti za smještaj pacijenata dogovaraju se sa županijskim Stožerom civilne zaštite.
- Dodatne kapacitete ćemo aktivirati u trenutku ukoliko bude potreba za tim. Skrb za Covid-19 bolesnike je organizirana kroz nekoliko razina, za sada smo zauzeli stav da ćemo zbog racionalnog korištenja naših resursa, materijalnih, tehničkih i ljudskih, pokušati zadržati sve bolesnike unutar bolnice Varaždin. Ukoliko to neće biti moguće, dio će se seliti u Toplice, a za slučaj da niti to neće biti moguće, onda će se razmotriti otvaranje nekakvog dodatnog centra po uzoru na Zagreb, gdje je to Arena, a znamo da u Varaždinu raspolažemo s različitim školskim dvoranama, odnosno i Arenom Varaždin. Isto tako, ako dođe do takvog scenarija, civilni stožer će odlučiti koje mjesto će biti najprikladnije za to. Mi u svakom slučaju planiramo unaprijed i uvijek ćemo imati dovoljno vremena za opremanje takvog mjesta - rekao je Kudelić.
Psihološka pomoć za liječnike
S obzirom na to da su liječnici i medicinske sestre koji rade s najtežim pacijentima pod velikim stresom, novinari su voditeljicu odjela za intenzivno liječenje OB Varaždin dr. Renatu Krobot upitali treba li im psihološka pomoć.
- Koristit ću nogometni rječnik, inspirirana nedavnim posjetom predstavnika Hrvatskog nogometnog saveza - situacija nije laka, ali predaje nema. Imamo i mi svoj tim za pomoć liječnicima, on je u fazi organiziranja, možemo mu se javiti - rekla je Krobot.
Ravnatelj Kudelić dodao je da su, u dogovoru s voditeljicom odjela za psihijatriju, organizirali program u sklopu kojeg i bolesnici i djelatnici bolnice mogu telefonski zatražiti psihološku pomoć.
- U pripremi su i radionice koje će se održati virtualnim putem upravo za naše djelatnike koji su pod velikim stresom - dodao je Kudelić.