U organizaciji Ministarstva zdravstva i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, jučer je u Zagrebu održana međunarodna konferencija „30 godina promicanja dojenja u Hrvatskoj”.
Opća bolnica Varaždin tom je prilikom dobila priznanje o obnovi statusa „Rodilišta – prijatelja djece”, koje je primio dr. Tomislav Sajko, voditelj Odjela za neonatologiju i jedinice intenzivnog liječenja novorođenčadi.
Program „Rodilište – prijatelj djece” globalna je inicijativa koju su pokrenuli UNICEF i Svjetska zdravstvena organizacija 1991. godine kao podršku majkama na početku dojenja.
Varaždinsko rodilište prvi put je primilo priznanje 1996. godine, a obnovljeno je 2009. godine. Od tada redovito implementira program „Deset koraka za uspješno dojenje”, promiče dojenje kao najbolju prehranu, pruža podršku majkama i potiče ih na dojenje, omogućuje zajednički boravak djeteta uz majku (rooming-in) te educira osoblje varaždinskog rodilišta.
– Naša posljednja ocjena bila je 2021. godine, u vrijeme epidemije koronavirusa, pa se ocjenjivanje dijelom radilo online, a sada smo i treći put obnovili licencu. To je vrijedno priznanje jer je sponzorirano od UNICEF-a, a i sama Vlada usmjerena je na prevenciju i smanjenje rizika od bolesti – rekao je dr. Sajko i dodao da su ove godine priznanje dobila i rodilišta u Čakovcu, Šibeniku i Gospiću.
Pojasnio je pritom koje su dobrobiti dojenja u prvim mjesecima za djecu i za majke.
– Dojenje je na početku važan faktor jer puno znači za djecu u kasnijim fazama života. Majčino mlijeko ima protutijela, probavljivije je i hranjivije od zamjenske hrane te, dugoročno gledano, djeca su zdravija. Imaju manje alergija, manje obolijevaju i sprječava se pretilost. Dojena djeca kasnije u životu imaju bolju imunološku podlogu i nemaju predispozicija za debljinu, dok djeca na umjetnoj hrani često budu deblja, što sa sobom nosi određene rizike. Ako situacija ipak zahtijeva adaptiranu hranu, u bolnici se djeca hrane na čašice, a izbjegavaju se bočice i dude – objasnio je Sajko.
Promicanje dojenja u posljednjih 30 godina polučilo je dobre rezultate. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je 1993. godine bilo dojeno 30 posto dojenčadi u dobi od tri do pet mjeseca, a prema posljednjim podacima, taj je broj porastao na 75 posto. Situacija je jednaka i u varaždinskom rodilištu, naveo je dr. Sajko.
Iako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u kojoj su sva javna rodilišta stekla status „Rodilište – prijatelj djece”, održivost programa i održavanje standarda ostaju izazovi na kojima treba nastaviti raditi, slaže se dr. Sajko.
– Trebalo bi se držati pravila po kojima se adaptirani pripravci ne bi smjeli reklamirati po rodilištima. Također bi trebalo održavati stalnu edukaciju osoblja kako bi se u tih par dana, koliko su majke u rodilištu, uspostavio kontakt i prvo dojenje, a onda je potrebno i dodatno podržati osnivanje grupa za podršku dojenju. U gradu valja osigurati mjesta gdje majke mogu dojiti, poput klupica uz dječja igrališta i slično, kako bi društvo prihvatilo dojenje kao nešto normalno i prirodno – zaključio je voditelj Odjela za neonatologiju i JIL novorođenčadi Tomislav Sajko.
