Na brojnim crkvama u Varaždinskoj biskupiji zabilježena oštećenja od potresa

Na brojnim crkvama u Varaždinskoj biskupiji zabilježena oštećenja od potresa Foto: Varaždinska biskupija

U Ordinarijatu Varaždinske biskupije u petak 15. siječnja održan je sastanak u vezi velikih statičkih šteta na crkvama na području biskupije, nastalih zbog nedavnih potresa.

Sastanku su, uz biskupa mons. Božu Radoša, nazočili dr.sc. Vesna Pascuttini-Juraga, pročelnica Konzervatorskog odjela u Varaždinu, mr.sc. Ivan Špišić, dipl.ing.građ., statičar zadužen od strane Biskupije, te dr.sc. Mario Kopjar, predstojnik Ureda za liturgijski pastoral i sakralnu arhitekturu. Na sastanku su dogovorene daljnje smjernice oko prijava oštećenja zaštićenih kulturnih dobara od potresa radi ulaska u centralnu evidenciju Ministarstva kulture i medija.

Također je dogovoreno da oštećenja, nastala potresom na kulturnom dobru, žurno pregleda statičar koji svojim elaboratom mora dati smjernice o načinu otklanjanja statičkih oštećenja. Svi postupci provodit će se uz nadzor konzervatora Ministarstva kulture i medija.

Preglede u vezi statičkih oštećenja na konstrukcijama vode statičar mr.sc. Ivan Špišić i dr. c. Mario Kopjar, koji su do sada pregledali i dokumentirali veliki broj statički narušenih crkava i župnih kuća. Pregledima na području Koprivničko-križevačka županije nazočio je pročelnik Konzervatorskog odjela u Bjelovaru, Milan Pezelj, dipl.ing. arh.

Među oštećenim crkvama iz Biskupije posebno izdvajaju župnu crkvu u Legradu, koja je zbog statičke nesigurnosti, a time i opasnosti po život, zatvorena, tj. stavljena izvan uporabe. Župna kuća je također statički narušena. Stara župna crkva sv. Fabijana i Sebastijana u Varaždinu, koja je stradala u domovinskom ratu 1991. godine, potom obnovljena, ponovno je teško statički narušena potresom, te je zatvorena.

Crkva u Jalžabetu, na kojoj se trenutno vrše statičke sanacije, dodatno je oštećena, te su vidljive veće pukotine u svodu iznad svetišta i u lukovima. Puknuća na zidovima u dijelu prozorskih otvora, lukovima i svodovima, također su se pojavila na kapeli u Kelemenu (župa Jalžabet), dok je teže stradala kapela u Jakopovcu (također župa Jalžabet), u kojoj je istaknuti žbukorez, djelo Julija Merlića, koji je prilikom potresa jako oštećen, kao i statika kora, koji se nalazi iznad ulaza u prostor kapele. Zbog opasnosti, kapela u Jakopovcu je zatvorena.

Crkva u Bednji pretrpjela je znatne statičke štete na zvoniku, što je uzrokovalo vertikalne i dijelom horizontalne pukotine po čitavom objektu. Crkva u Gornjem Jesenju također je teže oštećena po čitavom svojem prostornom rasponu, a ta oštećenja ukazuju na znatna gibanja zvonika. U lošem je stanju i župna crkva u Maruševcu. Dinamički utjecaj sila zvonika na zidove, potporne stupove i lukove manifestirao se u pukotinama koje se nalaze na svim zidanim dijelovima crkve. Također je potrebno dodatno stabilizirati temeljnu konstrukciju.

- Dinamika zbog potresa vidljiva je i u župnoj crkvi u Lepoglavi, u dijelu lukova i svodova koji su vezani na objekt bivšeg pavlinskog samostana. Drugo oštećenje u župi Lepoglava dogodilo se u kapeli sv. Ivana Krstitelja u Gorici. U kapeli su izražene pukotine lukova i svodova te postoji opasnost od uništenja oltarne pale, koja je prvo umjetničko djelo I. Rangera iz 1731. godine. U župnoj kući u Lepoglavi dogodile su se enormne horizontalne pukotine uzrokovane pomacima krova. U nedalekoj Višnjici, čiju župnu crkvu također krase Rangerove freske, dogodila su se puknuća u trijumfalnom luku, svodovima, a posebno u prostoru iznad kora, koji je direktno vezan na gibanje zvonika. U istoj župi teže je statički pogođena kapela u Zlogonju, koja se prostorno nalazi na području mogućeg klizanja, te je preporučeno da se kapela ne koristi radi opasnosti - napominju iz Varaždinske biskupije.

Znatna oštećenja dogodila su se u župnoj crkvi u Donjim Mostima i u Štrigovi, gdje je došlo do višestrukih puknuća vidljivih na zidovima i svodovima lađe. Župne crkve u Klenovniku, Macincu i Sv. Jurju na Bregu obilježene su karakterističnim kontaktnim gibanjima zvonika, čije su direktne veze sa lukovima i svodovima rezultirale puknućima.

- Iz spomenutoga, možemo zaključiti da su puknuća izazvana gibanjima zvonika te lokalnim utjecajima. Na svim značajno oštećenim crkvama reducirana je zvonjava. Uz spomenute crkve, ističu se i veća oštećenja u zgradi Ordinarijata - dodali su iz Biskupije.

varazdinska_biskupija_potres_ostecenja_na_crkvama_01.JPG

varazdinska_biskupija_potres_ostecenja_na_crkvama_02.JPG

varazdinska_biskupija_potres_ostecenja_na_crkvama_03.JPG

varazdinska_biskupija_potres_ostecenja_na_crkvama_04.JPG

varazdinska_biskupija_potres_ostecenja_na_crkvama_05.JPG

varazdinska_biskupija_potres_ostecenja_na_crkvama_06.JPG

varazdinska_biskupija_potres_ostecenja_na_crkvama_07.JPG

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Video galerija

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.