U Varaždinu je prošlog tjedna otvorena prva poslovnica još jednog trgovačkog lanca. S obzirom na broj trgovina, odnosno trgovačkih centara očekivao bi se pad cijena zbog veće konkurencije, no nije tako jer osjetnih razlika nema, pogotovo u usporedbi s inozemstvom. Zašto, pitali smo prof.dr.sc. Ivu Grgića, dugogodišnjeg profesora na Agronomskom fakultetu u Zagrebu te stručnog komentatora poljoprivrednih, ali i drugih aktualnih pitanja.
Svi bi zagrizli
- Svaki novi tržni igrač očekuje da bi mogao zagristi u potrošački kolač ili čak i nekoga istisnuti. Motivi novih trgovačkih lanaca su tajnoviti, kao i puti Gospodnji. Ponekada se pitamo gdje je logika, je li ulazak na neko tržište stvaranje pozicije za neka druga, dohodovno izdašnija vremena. Za velike gradove postoji opravdana sumnja da će na tim lokacijama ubrzo niknuti novo stambeno naselje. I ono što me ne veseli je vrlo često nedovoljno informacija o podrijetlu kapitala, jer se kroz takav proces izgubi veza između početnog investitora i nekog trećeg vlasnika u redu transformacija. Tako da valjan odgovor na logično pitanje znaju samo investitori, a vjerojatno i netko iz lokalne samouprave koji je “podržao” ulazak nekog trgovačkog lanca. Jedino je sigurno da profitiraju pravovremeno informirani vlasnici površina zbog naglog skoka cijena zemljišta - kazao je Grgić.
Nepostojanje kulture bojkota i prosvjeda
Prije godinu dana organizirani su - ali i propali - bojkoti trgovina pa smo ga upitali i što misli o takvom obliku otpora građana te njegovom neuspjehu.
- Odmah sam javno rekao da od toga nema ništa, da se ništa neće promijeniti osim koristi pojedinaca koji su imali ili medijski prostor ili neki drugi interes. Ne zbog moga protivljenja protestu, otporu jer još iz mladenačkih dana u meni čuči mali anarhist, iako se kao realist suzdržavam to i iskazati. Rezultati bojkota su bili očekivani jer sve što traje duže od tri dana se brzo ispuše zbog nepostojanja kulture bojkota i prosvjeda u Hrvatskoj. Čak i u demokratski razvijenijim državama rezultati su bili skromni jer današnje multinacionalne kompanije su toliko ekonomski jake da mogu podnijeti pritisak puno duže od samih potrošača da se suzdržavaju od kupovine. Potrošači se moraju ili opskrbiti zalihama i time unaprijed dati svoj novac trgovcima, ili svesti kupovinu na razinu preživljavanja. A to je vrlo teško. Uz to se često spominje da su kompanije jače od nacionalnih vlada. A vlade redistribuciju poreza lakše obavljaju ako su primici od prometa veći i na taj način nas upozoravaju da su njihove mjere i njihov uspjeh, a u stvari se zabavljaju našim novcima. Bojkot nisu aktivnije podržali ni čelnici sindikata koji su često sadašnji ili budući podupiratelji vlasti, nego se cijela aktivnost svela na (samo)promociju pojedinca. Jedino alate u borbi protiv divljanja cijena ima vlada, pod uvjetom odlučnosti u zaštiti svojih potrošača odnosno građana - poručio je prof. Grgić.
“Bolje da propadne selo...”
Iako usporeno, cijene i dalje rastu.
- Rast dohodaka iznad rasta produktivnosti generirao je porast maloprodajnih cijena, odnosno dio inflacije. Ali to je agregatno, prosječno. Na strani potrošača je puno onih kojima su primici rasli sporije od rasta maloprodajnih cijena i taj dio potrošača nije povećavao svoje izdatke u trgovinama, nego je kupovao najnužnije ili robe na sniženjima, često dvojbene kakvoće. To se posebno odnosi na umirovljenike i korisnike socijalnih naknada jer oni nemaju koga ucjenjivati, njihov poslodavac je bešćutan. On se s njima ophodi neljudski, često im spominjući da su im oni dali dodatak na mirovinu, kao da daju iz svoga džepa - osvrnuo se na podatke o potrošnji i inflaciji.
- Ali, poznata je uzrečica “Bolje da propadne selo...” te i ovi s najnižim primicima tijekom godine šparaju ne za sebe nego za svoje potomke da ih ugoste, jer “red je red”. A ne obratno, da djeca počaste svoje roditelje jer će jednog dana krčmiti njihovu ostavštinu. Oni s većim primicima više i troše, čak i smanjujući svoje relativne izdatke za hranu, a ostatak ulažu u lukrativna dobra ili skupe odmore, ovih dana skijanje - veli Grgić.
Koliko trošimo na hranu, zašto smatra da su nam izdaci često neracionalni, kakva je bila blagdanska potrošnja te kako su kupci komentirali cijene u novom trgovačkom lancu otvorenom u Varaždinu i isplati li se i dalje kupovati u Sloveniji, pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...
