Dokumentarni film „Mirotvorac“, koji se bavi životom i smrću načelnika osječke policije Josipa Reihla-Kira 1991. godine, izaziva oprečne osvrte: dok ga dio javnosti drži lošim i pristranim unatoč pobjedi na lanjskom filmskom festivalu u Puli, dio ga zagovara. Među potonjima su i članovi Inicijative za Hrvatsku slobode, koji su se oglasili povodom kritika nakon nedavnog javnog prikazivanja.
- Nakon prikazivanja dokumentarnog filma „Mirotvorac“ u produkciji Factuma na Hrvatskoj televiziji (HTV), uslijedila je još jedna hajka na autore Dragu Hedla, Hrvoja Zovka, Ivana Ramljaka i producenta Nenada Puhovskog. Film je višestruko nagrađivan na prestižnim međunarodnim festivalima i u Hrvatskoj, gdje je, među ostalim, osvojio Veliku zlatnu arenu za najbolji film na Pulskom filmskom festivalu. „Mirotvorac“ donosi priču o Josipu Reihlu Kiru, načelniku osječke policije, ubijenom na ulazu u Tenju 1991. koju je napokon mogao pogledati najširi krug gledatelja i gledateljica. Cijeli se film temelji na sudski utvrđenim činjenicama, iskazima svjedoka vremena i autentičnom audiovizualnom materijalu. Autorima još jednom čestitamo na filmu i pozdravljamo pravovremeno prikazivanje koje, nažalost prati još jedan val napada na kulturu zbog različitih interpretacija ratnih zbivanja, navode u Inicijativi za Hrvatsku slobode.
Kako dodaju, komentari povjesničara Ante Nazora, poput „ako se film poziva na arhivsko gradivo, onda ono mora biti prikazano cjelovito, a ne selektivno,“ zadiru u umjetničku slobodu autora.
-Nazor nastavlja riječima „…dobivamo djelo koje ne doprinosi razumijevanju povijesti, nego produbljuje podjele.“ Držimo da baš Nazor, stavljajući se u ulogu meritorne osobe koja određuje čija je interpretacija cjelovita a čija ne, dolijeva ulje na vatru, sugerirajući da samo Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata smije i nudi kanonsku interpretaciju ratnih zbivanja. Svojim nastupima na televizijama otvara prostor za napade koji preplavljuju društvene mreže, dovodeći u pitanje integritet autora i financiranje Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC). Problematičan je i način na koji je javna televizija HTV organizirala debatu s Nazorom pozivajući ga na vrednovanje umjetničkog djela, što ne čine kad su u pitanju drugi filmovi slične tematike. Javni medijski servis prečesto pokazuje na čijoj je strani a u koga sumnja. Time se kreira atmosfere nepovjerenja pa i apriornog zazora od budućih djela koja preispituju događaje iz devedestih. Na taj način, indirektno, pokušavaju se ušutkati kreativni potencijal hrvatskih autora i autorica oduzimanjem prava na njihov
doživljaj povijesnih zbivanja, navode u Inicijativi za Hrvatsku slobode. Inicijativa Za Hrvatsku slobode (ZHS) podsjeća da se "omalovažavanjem ovog djela i njegovih autora i producenta gaze i sve one institucije države koje su ovaj film u razvoju i nastajanju prepoznale i podržale, sav javni trud zajednice da se u za kulturu oskudnim okolnostima omogući nastajanje onog najvrjednijeg – kulturnog blaga i buduće ostavštine". Rasprave i polemike odlika su otvorenog društva za kakvo se zalaže Inicijativa ZHS, ali ne kada se jedan polemičar postavlja kao jedini meritoran autoritet i tumač prošlosti, omalovažavajući film kao umjetničko djelo, ali i ulogu mirotvorca, iz zasjede ubijenog načelnika osječke policije Josipa Reihl-Kira. Tražimo mir za autore Mirotvorca i poštivanje načela pluralizma te prava na građanske i kulturne slobode. Ako itko vidi problem u zanemarivanju određenih dokumenata, slobodan je iznijeti drugačiju interpretaciju kroz publikacije i nova audiovizualna djela, navode Vesna Teršelič i Mladen Majetić iz Inicijativi za Hrvatsku slobode.
O dokumentarcu se oglasio i Branimir Glavaš, koji se često u njemu spominje, ali njegovih izjava nema, izuzev dvije rečenice koje je izrekao 1991. godine. Kako to, objasnio je na svome FB profilu.
- Prije dvije i pol godine predsjednik HND-a Hrvoje Zovko mi je poslao mail u kojem mi je ponudio da sudjelujem u izradi toga filma, na što sam i pristao, ali nikada mi se ta ekipa više nije javila. Nije im se očito uklapalo da snime tu krivotvorinu kako su zamislili, ako budu imali i mene, u filmu kao živog svjedoka tih ratnih događanja, navodi Glavaš te najavljuje objavu e-maila u memoarima.
Najavljuje i otkrivanje niza interesantnih, a za većinu sudionika krivotvorine od filma neugodnih činjenica.
- Zabadava pokušavate snimanjem i prikazivanjem propagandnih uradaka i filmova krivotvoriti povijest. Jedino što smo pogriješili kod demokratskih promjena 1989/90. je to, što nismo upotrijebili scenarij iz Bukurešta! Nadam se da će nam se prilika ponovo pružiti, kada ćemo znati iskoristiti greške i propuste, te sve "figure" postaviti na svoja "mjesta" gdje u normalnim državama i pripadaju, zaključuje.
