- Broj članova nadzornog odbora povećan je još na prvoj Skupštini 2014. s pet na 11 jer je, uz ostalo, navedeno kako bi bilo dobro da što više predstavnika osnivača jedinica lokalne samouprave bude uključeno u njegov rad zbog najavljivanih promjena i budućih obveza u obavljanju djelatnosti gospodarenja otpadom, ali danas, na žalost, neke jedinice, koje su članovi Skupštine društva Čistoće Varaždin, ne koriste vlastitu tvrtku za obavljanje te djelatnosti pa se ne vidi razlog, odnosno korist, zašto i dalje ostaju članovi Skupštine, tim više kada je jasno da se od komunalnih društava ne očekuje dijeljenje dobiti. Što se mene tiče opravdano je i smanjiti broj članova i ukinuti naknadu, kao što je bilo na početku osnivanja društva, a kako sam i tada predložio, naglašava Miljenko Ernoić, predsjednik Nadzornog odbora Čistoće Varaždin i direktor Razvojne agencije Sjever - DAN, koji je bio među prvih pet članova NO Čistoće, koji su prvih nekoliko mjeseci taj posao obavljali bez naknade, koja je uvedena na prijelog tadašnjeg graonačelnika Gorana Habuša.
Varaždin bio pionir u RH
Na žalost, prekobrojnost nadzornog odbora ni izdaleka nije jedino pitanje zbog kojeg je varaždinska Čistoća već neko vrijeme predmet posebnog interesa kako dijela politike, tako i dijela građana, od kojih su neki čak izašli na prosvjede nezadovoljni novom organizacijom odvoza komunalnog otpada, a posebice povećanjem cijena. Kako na potonje gleda, odnosno drži li to opravdanim ili ne, također smo pitali predsjednika NO, koji nam je najprije ukazao da je Čistoća počela samostalno obavljati poslove 1. siječnja 2014. godine, kada se RJ Čistoća morala izdvojiti iz društva Varkom, koji je prikupljao komunalni otpad još od 2002. godinu, kad je Grad Varaždin, nakon pet godina, raskinuo koncesijski ugovor s tvrtkom Saubemacher te vratio poslove prikupljanja otpada vlastitom komunalnom poduzeću.
- Čistoća je kao radna jedinica još tada postavila temelje današnjeg sustava gospodarenja otpadom kako u gradu Varaždinu tako i u svim ostalim JLS-ima gdje danas obavlja ovu djelatnost. Te 2002. godine Grad Varaždin je bio pionir u RH u uspostavi primarne selekcije na kućnom pragu, primjer dobre prakse, a što su neki građani, očito, zaboravili. Isto tako malo je poznato da se osnovna cijena sakupljanja otpada u Varaždinu nije mijenjala još od 1997. godine. Dakle, 20 godina cijena usluge Čistoće nije se mijenjala, unatoč kontinuiranom rastu troškova, odnosno cijena svih elemenata koji sudjeluju u formiranju cijene, počevši od goriva, koje je tada bilo oko 4,00 kn/lit, plaća radnika, amortizacije, usluga drugih, itd., ukazuje Ernoić, naglašavajući da je RJ Čistoća bila u sklopu Varkom-a pa su se razlike u troškovima poslovanja očito namirivale iz drugih Varkom-ovih djelatnosti.
Što čeka država
To više, međutim, nije moguće nakon izdvajanja RJ u samostalnu tvrtku.
- Nakon Plana podjele društva Varkom d.d., koji, na žalost, nije napravljen pravično i također ima ‘’svoju priču’’, društvo Čistoća započelo je svoj poslovni put takoreći od nule, odnosno bez ijednog vlastitog objekta, osim zapuštenog prostora u Ulici Ognjena Price, koji je nedostatan i za službu gradskih čistača, a kamoli za sve ostalo. S novcima koji su joj pripali temeljem plana podjele Čistoća je morala osigurati građevinske, prostorne i druge uvijete, koji joj omogućuju obavljanje djelatnosti za koju je osnovana, a zakonski su uvjetovani. Kako sam kao predsjednik NO Čistoće od dana osnivanja u potpunosti upoznat sa cjelokupnom problematikom društva pa tako i u dijelu gospodarenja otpadom, slobodno mogu reći da je društvo Čistoća i nadalje ostalo primjer dobre prakse u RH u sustavu gospodarenja otpadom, unatoč svim zakonskim nedostacima u sustavu, neusklađenostima s podzakonskim propisima, neujednačenosti u obračunu cijena usluge na području čitave RH, nedorečenostima u obračunu stope PDV-a, ignoriranje Fonda glede obveza sufinanciranja sakupljanja i obrade reciklabilnog otpada, kašnjenja u provođenju natječaja iz Operativnog programa konkurentnosti i kohezija 2014-2020 u sklopu kojeg je i izgradnja sortirnica za odvojeno prikupljeni otpad, a za što je Čistoća još 2015. godine u potpunosti pripremila projekt za povlačenje sredstava iz EU u iznosu od 85% na vrijednost investicije (35 mil. kuna) te niz drugih sličnih primjera u nepostupanju države, naglašava Ernoić.
Ostatak pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti!
