- Čak 21 posto učenika drugog razreda srednjih škola namjerno se samoranjava i nanosi bol, isti toliki postotak barem jednom u životu ozbiljno je razmišljao o počinjenju samoubojstva, 14% njih izradilo je plan za počinjenje samoubojstva, dok je njih 7% pokušalo počiniti samoubojstvo. Zabrinjavajući su to podaci dobiveni u drugom valu istraživanja koje je provedeno u sklopu petogodišnjeg projekta “Testiranje 5C modela pozitivnog razvoja mladih: tradicionalno i digitalno mobilno mjerenje (P.R.O.T.E.C.T)”, koje je u siječnju predstavljeno u Varaždinskoj županiji. Nositelj projekta je Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a financira ga Hrvatska zaklada za znanost.
- Ono što nas je šokiralo je da među mladima rastu simptomi suicidalnosti, dok čak 21% učenika drugih razreda srednje škole iskazuje ozbiljne depresivne simptome, 31% simptome anksioznosti, dok 17% njih iskazuje ozbiljne simptome stresa - upozorila je tada voditeljica projekta izv. prof. dr. sc. Miranda Novak.
Riječ je o istraživanju koje je provedeno među adolescentima tijekom školske godine 2022./23., a istraživanjem su bili obuhvaćeni i učenici iz naše županije. Da se u novije vrijeme sve više kod djece i mladih dijagnosticiraju vrlo ozbiljni mentalni poremećaji pri čemu ih nažalost, veliki broj nije na vrijeme prepoznat ili liječen upozorava i Mirjana Grabar Kruljac , dječji i adolescentni psihoterapeut i voditeljica Centra za mentalno zdravlje pri Medicinskoj školi Varaždin, ujedno i ravnateljica te varaždinske srednje škole.
Ističe kako je tranzicija u odraslu dob za djecu, adolescente i njihove obitelji razdoblje dubokih fizioloških, psiholoških i društvenih promjena, zbog čega predstavlja visokorizično razdoblje za pojavu psihološkog morbiditeta.
- Mentalni i neurološki poremećaji predstavljaju veće opterećenje od malignih bolesti i odgovorni su za više od 15% ukupnog opterećenja svih bolesti u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju. Suvremeni pristupi u razvojnoj psihopatologije djece i adolescenata opisuju brojne rizične čimbenike koji bi mogli biti odgovorni za ispoljavane određenog oblika ili svih oblika autodestruktivnih ponašanja među adolescentima. No, ni za jedan rizični faktor ne može se sa sigurnošću reći da je siguran uzrok jer ni jedno znanstveno istraživanje do sada ne može u potpunosti samostalno objasniti svu složenost problema kao što je suicidalnost kod mladih - ističe Grabar Kruljac.
Navodi kako brojni epidemiološki podaci ukazuju na sve veće opterećenje mentalnog zdravlja djece i mladih...
Koji su tome uzroci i koliko je mladih zatražilo pomoć u godinu dana u Centru za mentalno zdravlje pri Medicinskoj školi Varaždin, pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti....
